Pages

Alban Berg: Sonata Op. 1
Alban Berg: Sonata Op. 1
Kosjenka Turkulin
Klavirska sonata Albana Berga izrazito je kompleksno i zrelo djelo mladog skladatelja koje, iako pripada njegovoj ranoj fazi u profesionalnom smislu, najavljuje glazbeni jezik kojeg će Berg i dalje razvijati. Taj jezik, unatoč Schönbergovom utjecaju, sasvim je osobni Bergov izričaj u kojem on uspjeva napraviti sintezu između starog i novog koristeći se svim, njemu poznatim, skladateljskim tehnikama.
Alban Berg: Violinski koncert
Alban Berg: Violinski koncert
Dinko Janković
Rad detaljno analizira formu i glazbeni jezik Bergovog Violinskog koncerta (Andante, Allegretto, Allegro, Adagio). Osobita pozornost je usmjerena na rad sa serijom i kontrapuntske tehnike koje je skladatelj koristio.
Albe Vidaković
Albe Vidaković
Domeniko Briški
Vidakovićeva misa nosi naziv Staroslavenska jer je pisana na staroslavenski tekst misnog bogoslužja. Analizirajući stavke kao zasebnu cjelinu, u formalnom pogledu ne možemo govoriti o nekim pravilnim i poznatim glazbenim oblicima, osim prvog i zadnjeg stvaka mise, stavaka "Gospodi" i "Aganče". Albe Vidaković češće upotrebljava plagalnu kadencu negoli autentičnu, te u većini slučajeva promjena tonaliteta biva anticipacijom novog formalnog dijela, čime osigurava specifičan...
Aleksandar tehnika u službi pjevanja
Aleksandar tehnika u službi pjevanja
Martina Latin
Uvodni dio diplomskog rada navodi razloge odabira tematike "Alexander tehnika" nastavljajući s kronološkim prikazom života i djela Fredericka Matthiasa Alexandera. Potom se analiziraju metode Alexander tehnike, te utjecaj tehnike na pjevački aparat, disanje, umjetnost nastupanja, neke vježbe i negativne osjećaje koji se javljaju kod pjevača i umjetnika općenito.
Alexander tehnika i njezina primjena kod violinista i violista
Alexander tehnika i njezina primjena kod violinista i violista
Nastasja Štefanić
Sažetak: Diplomski rad predstavlja sve karakteristike Alecander tehnike i njen utjecaj na tehniku sviranja gudačkih instrumenata točnije violinu i violu.
Alfred Schnittke: Dvanaest psalama pokajanja
Alfred Schnittke: Dvanaest psalama pokajanja
Ivana Srbljan
Psalmi, u polistilističkim "modulacijama", pokrivaju spektar izričaja koji se pruža od srednjovjekovne psalmodije do ruskog pravoslavnog pojanja; ono je karakteristično po prevladavajućoj slovčanoj tj. deklamatorskoj ritmici, te po karakterističnoj melodici koja se kreće u polutonskim i cijelotonskim intervalskim pomacima unutar ponekad vrlo uskih okvira ljestvičnih struktura i bez precizno utvrđenog tonalitetskog središta. Dodiruje i kasno-romantičarske zborske "orkestracije"...
Alfredo Casella: "O klaviru"
Alfredo Casella: "O klaviru"
Vera Gospodnetić
Autorica želi pružiti pogled na knjigu Alfreda Caselle, Il pianoforte. Rad istražuje sadržaj knjige, glavne teze, cilj kojemu teži i ostala autorova zapažanja na temu klavirske tehnike i sviranja klavira.
Algoritamska kompozicija
Algoritamska kompozicija
Slaven Batorek
U ovom ćemo diplomskom radu pokušati objasniti što je to algoritamska kompozicija, koja joj je svrha. U teorijskom dijelu gledat ćemo na algoritamske kompozicije kao na pomoć teškom radu dok nastaje novo djelo. Proći ćemo kroz njezinu povijest, pojasniti razvoj teme i same kompozicije, modela koji se koriste, pojasniti njezinu fraktalnost i na kraju objasniti uporabu software-a i njemu svojstvenih parametara (algoritama). U praktičnom dijelu prikazat ćemo razvoj motiva, teme,...
Amaterski zborovi u Varaždinu i njihovi dirigenti
Amaterski zborovi u Varaždinu i njihovi dirigenti
Zinka Flegar
Varaždin je grad bogatih kulturnih tradicija. Posebno obilježje kroz zadnjih stotinjak godina Varaždinu su dala brojna pjevačka društva te kulturno-društvena događanja i pjevačke smotre.
Američki musical i njegovi odjeci u hrvatskoj glazbi na primjeru "Zagrebačke škole mjuzikla"
Američki musical i njegovi odjeci u hrvatskoj glazbi na primjeru "Zagrebačke škole mjuzikla"
Ivana Hausknecht
Temeljna ideja ovog rada jest rekonstruirati povijest Zagrebačke škole mjuzikla, onako kako se ukazuje na razini recepcije zabilježene u tekućoj kritici i publicističkim napisima, pretežno pohranjenima u arhivima Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU, te kazališta Komedija u Zagrebu. Rekonstrukcijom tog, za naše kulturalno i geografsko područje podosta stranog žanra glazbenog kazališta, pokušala se ustvrditi njegova realna uloga u glazbeno-teatarskoj kulturi Zagreba druge...
Analiza Bachovog Magnificata
Analiza Bachovog Magnificata
Irena Markulin
Prvi dio rada osvrće se na razvojni put do Bachove kantate, te kantate u okviru Bachova opusa i povijesne okolnosti u kojima je nastao Magnificat. Središnji dio rada odnosi se na analizu Magnificata, po brojevima. Naglasak je na analizi forme i harmonike. U zaključnom dijelu rada autorica istražuje vezu između latinskog tekstualnog predloška i glazbene forme.
Analiza Bartokova "Divertimenta za gudački orkestar" s obzirom na dirigentsko-tehničku realizaciju
Analiza Bartokova "Divertimenta za gudački orkestar" s obzirom na dirigentsko-tehničku realizaciju
Ruben Radica
U doba kada je zaraza eksperimentiranja i ekstravagantnosti uzela mah na skoro svim područjima umjetnosti, a naročito u muzici, pojava ličnosti Bele Bartoka djeluje prilično izolirano. U općoj panici za "novim", izgleda kao da se Bartok jedini nije zastrašio "starog" načina muzičke koncepcije. Zakonitosti muzičke forme, funkcionalnost harmonije i tradicionalni kontrapunktski postupci zadržavaju i dalje svoju ulogu u njegovoj muzici.

Pages