Paginacija

Akustika ljudskoga glasa
Akustika ljudskoga glasa
Morana Mesić
Artikulacija glasa može se prikazati shemom koja pokazuje da se proizvodnja glasa temelji na usklađenom radu triju organa, odnosno skupine organe, a to su : pluća s abdominalnim mišićima i dijafragmom, koji imaju ulogu kompresora, što znači da potlačuju zrak u plućima. Time se stvara zračna struja koja prolazi kroz drugi važni glasovni organ, a to je grkljan, koji ima mnogo mišića i hrskavica, i u njemu se nalaze glasnice. Zračna struja koja dolazi iz pulća glasnice tjera na...
Akustika tambure
Akustika tambure
Stjepan Schweizer
Cilj ovog rada jest doprinijeti razvoju tambure kao glazbeno-praktičnoj disciplini, doprinošenje kulturi izrade instrumenata, te njezina optimizacija i popularizacija. Ovaj rad sastoji se od pet glavnih dijelova. U prvom dijelu objašnjava se povijesni pregled i građa tambure. U drugom dijelu nalaze se intervjui graditelja tambura čije informacije su pomogle usmjeriti istraživanje. U trećem dijelu opisuje se zvuk radi pojašnjavanja same prirode istraživanja. U četvrtom dijelu je...
Akustika violine
Akustika violine
Ema Kalšan
Talijanska gradnja violina je poznata u svijetu po svojim violinama iz 16. i 17. stoljeća. Ovim radom ću objasniti njihovu povijest, dugotrajni razvoj violine kroz stoljeća do današnjeg modernog izgleda i oblika, te s fizikalne strane objasniti zašto su one toliko cijenjene, što čini njihovu akustiku specifičnima i razlikuje ih od ostalih violina. Proučavanjem ovih instrumenata i njihovih komponenata dobivamo znanje koje se primjenjuje za gradnju novih violina, i možda u...
Akustičke osobine francuskog roga
Akustičke osobine francuskog roga
Antonija Vukelić
Ovaj rad se bavi proučavanjem glazbene akustike, konkretnije nastankom tona kod limenih puhačkih instrumenata. Kada usnice svirača počnu vibrirati nastaje zvučni val koji počinje putovati duž cijevi, dolazi do kraja cijevi i odbija se o meki kraj (zrak na kraju cijevi). U trenutku kada se odbije, val ima istu frekvenciju, ali se vraća natrag u suprotnom smjeru, s time da se dio energije vala prenosi dalje u okolni zrak, tj. izvan instrumenta, da bismo mogli čuti ton. Tu dolazimo do...
Akustičke osobine klarineta
Akustičke osobine klarineta
Josip Kir Hromatko
Tema ovog diplomskog rada su akustičke osobine klarineta i njegove specifičnosti kao drvenog puhačkog instrumenta približno cilindričnog oblika cijevi zatvorene na jednom kraju. Na samom početku ukratko je opisan povijesni razvoj klarineta. Zatim su objašnjeni fizikalni pojmovi poput valova i njihovog širenja te zvuka kao vrste vala. U nastavku su razmatrani nastanak i širenje zvuka prilikom sviranja drvenih puhačkih instrumenata te njihove karakteristike, a potom i akustičke...
Alban Berg: Sonata Op. 1
Alban Berg: Sonata Op. 1
Kosjenka Turkulin
Klavirska sonata Albana Berga izrazito je kompleksno i zrelo djelo mladog skladatelja koje, iako pripada njegovoj ranoj fazi u profesionalnom smislu, najavljuje glazbeni jezik kojeg će Berg i dalje razvijati. Taj jezik, unatoč Schönbergovom utjecaju, sasvim je osobni Bergov izričaj u kojem on uspjeva napraviti sintezu između starog i novog koristeći se svim, njemu poznatim, skladateljskim tehnikama.
Alban Berg: Violinski koncert
Alban Berg: Violinski koncert
Dinko Janković
Rad detaljno analizira formu i glazbeni jezik Bergovog Violinskog koncerta (Andante, Allegretto, Allegro, Adagio). Osobita pozornost je usmjerena na rad sa serijom i kontrapuntske tehnike koje je skladatelj koristio.
Albe Vidaković
Albe Vidaković
Domeniko Briški
Vidakovićeva misa nosi naziv Staroslavenska jer je pisana na staroslavenski tekst misnog bogoslužja. Analizirajući stavke kao zasebnu cjelinu, u formalnom pogledu ne možemo govoriti o nekim pravilnim i poznatim glazbenim oblicima, osim prvog i zadnjeg stvaka mise, stavaka "Gospodi" i "Aganče". Albe Vidaković češće upotrebljava plagalnu kadencu negoli autentičnu, te u većini slučajeva promjena tonaliteta biva anticipacijom novog formalnog dijela, čime osigurava specifičan...
Aleksandar tehnika u službi pjevanja
Aleksandar tehnika u službi pjevanja
Martina Latin
Uvodni dio diplomskog rada navodi razloge odabira tematike "Alexander tehnika" nastavljajući s kronološkim prikazom života i djela Fredericka Matthiasa Alexandera. Potom se analiziraju metode Alexander tehnike, te utjecaj tehnike na pjevački aparat, disanje, umjetnost nastupanja, neke vježbe i negativne osjećaje koji se javljaju kod pjevača i umjetnika općenito.
Aleksandr Skrjabin – Prométhée, le poème du feu, op. 60
Aleksandr Skrjabin – Prométhée, le poème du feu, op. 60
Ivan Kero
Ovaj se rad istraživačkim i analitičkim pristupom bavi životom Aleksandra Skrjabina, njegovim specifičnim harmonijskim jezikom i stilom te njegovom skladbom Prometej: Poema vatre op. 60. Uz životopis predstavljena su skladateljeva filozofska uvjerenja koja su prožimala njegova kasnija djela poput posljednjeg i nedovršenog djela – Misterija. Osim recepcije Skrjabinove glazbe nakon njegove smrti, također se govori o njegovoj navodnoj sinesteziji, koja ima bitnu ulogu u Poemi vatre...
Alexander tehnika i njezina primjena kod violinista i violista
Alexander tehnika i njezina primjena kod violinista i violista
Nastasja Štefanić
Sažetak: Diplomski rad predstavlja sve karakteristike Alecander tehnike i njen utjecaj na tehniku sviranja gudačkih instrumenata točnije violinu i violu.
Alfred Schnittke: Dvanaest psalama pokajanja
Alfred Schnittke: Dvanaest psalama pokajanja
Ivana Srbljan
Psalmi, u polistilističkim "modulacijama", pokrivaju spektar izričaja koji se pruža od srednjovjekovne psalmodije do ruskog pravoslavnog pojanja; ono je karakteristično po prevladavajućoj slovčanoj tj. deklamatorskoj ritmici, te po karakterističnoj melodici koja se kreće u polutonskim i cijelotonskim intervalskim pomacima unutar ponekad vrlo uskih okvira ljestvičnih struktura i bez precizno utvrđenog tonalitetskog središta. Dodiruje i kasno-romantičarske zborske "orkestracije"...

Paginacija