Pages
-
-
Aspekti sviranja ljestvica na gitari
-
Filip Mišković Ljestvica je niz susjednih tonova poredanih po visini, uzlazno ili silazno te predstavlja temelj melodijske strukture. Kao vježba može imati veliku ulogu u razvoju sluha glazbenika, poznavanju tonova na hvataljci te biti korisno sredstvo za izgradnju raznih tehničkih, motoričkih i glazbenih elemenata sviranja na gitari i čini se neizostavnim dijelom svakodnevnog vježbanja.
Ovaj rad namjerava ukazati na tehničke i glazbene aspekte ljestvica. Detaljno će se razmatrati i osnovni...
-
-
August Šenoa i zagrebačka glazbena scena
-
Ana Kunjko Rezultati istraživanja predstavljeni u ovom radu temelje se na kronološkoj analizi odabranih Šenoinih tekstova o glazbenom životu Zagreba. Posebna pozornost posvećuje se izvješćima o glazbenom kazalištu i koncertnim priredbama, dok drugi tekstovi o glazbenim aktivnostima služe uglavnom kao primjeri za ostale tipove Šenoinih članaka s glazbenom tematikom. Cilj ove analize je odgovoriti na dvije temeljne skupine pitanja: prva se odnosi na povijesnu vrijednost obrađenih tekstova...
-
-
BALADA U KLAVIRSKOJ GLAZBI
-
Lucija Mikelec U ovom radu, kroz povijesni pregled, prikazat ću pojam balade u književnosti a zatim u glazbi. Osvrnut ću se na četiri balade F. Chopina, te na balade skladatelja C.Debussya. F. Liszta i B. Berse, koje ću ujedno i analizirati. Pisat ću o skladateljima i njihovu glazbenu jeziku, te istražiti predloške i ideje koje su ih motivirale prilikom skladanja.
-
-
BELA BARTOK: KONCERT ZA VIOLU I ORKESTAR
-
Filip Vitko U ovom radu istraţuju se nastanak i obiljeţja Koncerta za violu i orkestar mađarskog skladatelja Bele Bartoka i dotiče se odlika Bartokovog načina skladanja i istraţivačkog rada koji su neporecivo utjecali na nastanak spomenutog koncerta.
-
-
Bach kao pojava u muzici baroka i njegovih šest suita za violoncello
-
Ivica Doljan Da bih što potpunije objasnio značaj Johanna Sebastiana Bacha, moram se neminovno dotaći muzičkog perioda u kom je on stvarao, djelovao, a to je doba baroka. Baroknu umjetnost karakterizira pokret, dinamika, kićenost. Uz krupnije oblike razvijaju se i manji, kraći oblici. Cembalo postaje jedan od središnjih instrumenata.
-
-
Bach u nastavi klavira osnovne glazbene škole
-
Marija Marić Diplomski rad proučava primjenu klavirskih djela Johanna Sebastiana Bacha u nastavi klavira kroz sve razrede osnovnoškolskog glazbenog obrazovanja. Detaljno se navode svi tehnički i interpretativni elementi koji se primjenom ovog glazbenog materijala usvajaju.
-
-
Bachove harmonizacije protestantskog korala
-
Tvrtko Hrelec Prvi dio rada osvrće se na povijest protestantskog korala, njegovu formalnu strukturu i ljestvične sustave korištene u vrijeme pojave protestantskog korala. Središnji dio rada predstavlja analizu Bachove harmonizacije protestantskog korala (upotreba trozvuka, četverozvuka, peterozvuka i kvartsekstakorda), upotrijebljenih oblika kadenci, neakordnih tonova, kromatike, načina moduliranja, te konačno upotreba odstupanja od pravila strogog harmonijskog sloga (paralelni pomaci, opreke,...
-
-
Bachove solo suite i njihova primjena u pedagogiji violoncella
-
Ivo Urli Zašto su baš Bachove solo suite za cello tako dragocjen materijal koji služi za formiranje svakog čelista, kako u tehničkom, tako i u smislu razvijanja muzičkog ukusa? Da bi se odgovorilo na ovo pitanje potrebno je prije svega reći nekoliko riječi o J. S. Bachu, o njegovu načinu komponiranja, njegovim djelima, a posebno o njegovih 6 suita za cello solo.
-
-
Balada u razdoblju romantizma
-
Ivana Bešenić Prvi dio istražuje povijest balade (razvoj žanra balade u književnosti, razvoj žanra balade u povijest glazbe, povijest tzv. Ballad opere). Drugi dio se osvrće na narodno pučko pjesništvo i pjevanje balada (analiza stiha i melodija vezanih uz stih). Središnji dio rada obuhvaća analiza balada F. Schuberta (Vilinski kralj op. 1), F. Chopina (La Gracieuse op. 38), F. Lizsta (Balada d-mol) i J. Brahmsa (Edward op. 10).
-
-
Baletno stvaralaštvo Krešimira Baranovića
-
Kristina Trivanović Postanak hrvatskog baleta uz neke druge vidove kazališne djelatnosti dugujemo već Stjepanu Miletiću, intendantu HNK u razdoblju od 1894. do 1898. godine. Taj svestrani propagator kazališnih umjentosti odlučio je "na užas estetskog filistarstva da u Zagrebu, gdje se ta umjentost pratila uvijek s nekim rugom i prijezirom", ustroji hrvatski balet. Od tada počinje razvojni put hrvatskog baleta.
Pages
