Pages

Stari instrumenti, instrumenti preteče trube
Stari instrumenti, instrumenti preteče trube
Antonio Baranašić
Diplomski rad donosi povijesni razvoj trube i njenih preteča u kulturološkom kontekstu. Od Rimskog Carstva, preko srednjeg vijeka, renesanse, baroka kao zlatnog doba trube, klasike i novih načina proizvodnje trube, do modernog vremena i tehničkog napretka instrumenta.
Stav učenika osnovne škole prema predmetu glazbena kultura
Stav učenika osnovne škole prema predmetu glazbena kultura
Melba Ramljak
Rad predstavlja rezultate koju je autorica provela među učenicima osnovnih škola. Većina ispitanika misli da je predmet glazbena kultura potreban i zanimljiv, čak i važan za njihov budući život, mada "manje važan" od predmeta hrvatski jezik. Učenici vole pjevati po sluhu, no ne i po notama. Vole slušati glazbu ali u anketi su izrazili veću naklonost popularnoj glazbi. Iz ankete je vidljivo da djeca vole ono što od njih ne zahtijeva pretjeran angažman.
Stavovi hrvatskih glazbenika i producenata mlađe generacije o nastavi Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti
Stavovi hrvatskih glazbenika i producenata mlađe generacije o nastavi Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti
Matko Bobić
Cilj rada je istražiti stavove današnjih mladih glazbenika i producenata iz Hrvatske o nastavi Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti. Istraživanje je realizirano putem intervjua u kojima su ispitanici odgovarali na pitanja o glazbenim iskustvima, vlastitoj glazbenoj naobrazbi u formalnim, neformalnim i informalnim kontekstima te nastavi glazbe u okviru općeg obrazovanja, analizirajući njezine prednosti i nedostatke i predlažući potrebne promjene. Rezultati su pokazali da nastava...
Stil u glazbi - povijest termina i sadržaj pojma
Stil u glazbi - povijest termina i sadržaj pojma
Nina Javornik
Ovaj rad predstavlja zakorak u mnogoznačnost termina i mnogostrukost pojma "stil" u glazbi, i namjera mu je , kako je vidljivo već iz naslova, izložiti povijest samog temina i sadržaj tog pojma. Stil u glazbi predstavlja specifičan problematski krug, premda u objašnjenju istog često ulazimo u druga područja ljudske djelatnosti, posebno one umjentičke, a u tim okvirima prvenstveno u književnost. Upravo činjenica da u okviru književnosti nalazimo stilistiku kao posebnu znanost koja...
Stil, dramaturgija i izražaj u isječcima opere Boris Godunov i ciklusu pjesama "Pjesme i plesovi smrti" skladatelja M. P. Musorgskog
Stil, dramaturgija i izražaj u isječcima opere Boris Godunov i ciklusu pjesama "Pjesme i plesovi smrti" skladatelja M. P. Musorgskog
Miha Bole
Modest Petrovič Musorgski bio je jedan od najvećih ruskih skladatelja i pripadao je skupini skladatelja koja se nazivala Ruska petorica. Oni su dali veliki doprinos klasičnoj glazbi jer su razvili ruski nacionalni stil 19. stoljeća. Smatraju se važnim predstavnicima realizma u glazbi, s Musorgskijem kao najvećim inovatorom među njima. U to se lako uvjeriti slušajući njegovu operu Boris Godunov ili ciklus solo pjesama Pjesme i Plesovi smrti. Upravo će te dvije skladbe biti...
Stilovi u suvremenoj udaraljkaškoj praksi
Stilovi u suvremenoj udaraljkaškoj praksi
Tomi Spasevski
U diplomskom radu autor istražuje neka od pitanja, u rasponu od fizičkih do metafizičkih, s kojima se susreo za vrijeme pripreme diplomskog koncerta. Izlaganje uključuje tehničku problematiku repertoara, pregled razvitka određenih glazbenih stilova, kao i glazbenih instrumenata i tehnika. Sagledat će se suvremena glazba za udaraljke iz pera japanskog skladatelja sa značajnim utjecajem tradicionalnih elemenata, idiomatski rukopis skladatelja udaraljkaša, element improvizacije i novog...
Stilska analiza violinskog koncerta u d-molu J. Sibeliusa
Stilska analiza violinskog koncerta u d-molu J. Sibeliusa
Maja Žubrinić
Koncert za violinu J. Sibeliusa nastao je 1905. godine, dakle početkom XX. stoljeća. Glavna karakteristika glazbe XX. stoljeća je pluralizam stilova. Nakon Wagnerova dovođenja tonaliteta do njegovih krajnjih granica, kompozitori traže nove tehnike, što rezultira rađanjem novih stilova. Tako se već krajem XIX. stoljeća javlja impresionizam, koji je 1905. godine u punom zamahu. Iako sevprva atonalitetna skladba pojavljuje nekoliko godina kasnije, 1908., razvoj atonalitetne glazbe se...
Sto godina hrvatske umjetničke popijevke
Sto godina hrvatske umjetničke popijevke
Koraljka Kos
Stara koliko i čovječanstvo, veza je tona i riječi tokom muzičke historije poprimala najrazličitije oblike. Jedan od njih je solo-pjesma. Tekstovni element solo-pjesme tvori poezija, najčešće lirska. Muzički element je pjevanje pjevača solista uz instrumentalnu pratnju. Romantička je solo-pjesma izraz drugačije, mnogo tješnje veze između riječi i tona. To se manifestira u sve češćoj upotrebi prokomponiranog oblika, koji predstavlja rezultat kompozitorova poniranja u ugođaj...
Sto godina hrvatske umjetničke popijevke
Sto godina hrvatske umjetničke popijevke
Koraljka Kos
Rad se dijeli na slijedeća poglavlja. solo-pjesma kao izražajno sredstvo muzičkog romantizma, hrvatska popijevka u razdoblju ilirizma (1830-1850), Zajčevo doba (1870-1910) i prijelazno razdoblje (1900-1920). Razvojni put koi je hrvatska solo-pjesma prešla od prvih decenija 19. do prvih decenija 20. stoljeća obilježen je utjecajem jednog faktora od presudne važnosti. Taj je faktor opći provincijalistički karakter, koji se - kao posljedica društveno-ekonomskih i geografskih razloga...
Stojan Stojanov Gančev, život i djelo
Stojan Stojanov Gančev, život i djelo
Magdalena Martinčić
Stojan Stojanov Gančev (Ajtos, Bugarska, 28. 12. 1929. – Zagreb, 25. 12. 2018.) bio je operni pjevač (dramski tenor) te vokalni pedagog. Svoje formalno glazbeno obrazovanje je započeo 1954. godine na Muzičkoj akademiji u Sofiji u klasi profesora Hrista Brmbarova. Već 1957. je debitirao u Državnom glazbenom kazalištu u Sofiji u opereti Eine Nacht in Vendig Johana Straussa. Na opernoj sceni je po prvi puta nastupio kao Rodolfo u La bohѐme 1960. godine u Državnoj operi u Varni gdje...
Strah od javnog nastupa i kako ga se riješiti
Strah od javnog nastupa i kako ga se riješiti
Svebor Szekely
Negativna trema je poput magneta, koji privlači sve loše i destruktivno. Zato se na početku trebaju sagledati svi negativni aspekti i emocije, te razlozi koji dovode do destruktivne treme. Najvažnije je sebi dopustiti pravo na pogrešku i shvatiti to kao motivaciju za budući rad. Za promjenu stajališta preporuča se svoje misli sustavno usmjeravati u drugom smjeru, u ovom radu opisanim tehnikama.
Strani jezici u početnoj vokalnoj pedagogiji
Strani jezici u početnoj vokalnoj pedagogiji
Darko Matijašević
Proces uvođenja stranih jezika determiniran je Nacionalnim planom i programom te se prvi susret događa na samom početku učenja uvođenjem tekstualnih vokaliza. Premda je u nastavi u srednjim glazbenim školama predviđeno učenje talijanskog i njemačkog jezika, ono se svodi na jednu godinu učenja te je dublje proučavanje jezika, prevođenje često starih tekstova pisanih na jeziku prošlih vremena, pažljiv rad na izgovoru i osmišljavanju fraze vezano uz rečeničnu strukturu i...

Pages