Pages
-
-
Harmonijska analiza triju korala za orgulje Cesara Francka
-
Franjo Klinar U ovom diplomskom radu ponudio sam svoje viĎenje harmonijskih zbivanja u Trima
koralima za orgulje, jednom od najznačajnijih djela Césara Francka. Tri korala zapravo su
zbirka koju čine slijedeće sastavnice: 1. Koral u E-duru (FWV 38), 2. Koral u h-molu (FWV
39) i 3. Koral u a-molu (FWV 40). Korali su Franckovo posljednje djelo, dovršio ih je netom
prije smrti, i spadaju u kategoriju vaţnijih djela orguljske literature uopće.
Harmonijsku analizu svakog Korala napravio sam...
-
-
Harmonijska i formalna analiza Fantazije za "Orgelwalze" u f-molu, KV 608, W. A. Mozarta
-
Marko Trkulja Ovaj diplomski rad je glazbena analiza Fantazije za “Orgelwalze” u f-molu, KV 608, Wolfganga Amadeusa Mozarta. Analizirat ću oblik i harmoniju svakog dijela skladbe kao i njezinu formu u cjelini. Također, iznijet ću kratku Mozartovu biografiju te razvoj fantazije kao glazbene vrste do kraja 18. stoljeća. Isto tako govorio sam i o obilježjima francuske uvertire, pošto su određeni dijelovi skladbe pisani tom formom, te sam spomenuo zanimljivi povijesni kontekst Fantazije u f-molu.
-
-
Harmonijska mnogolikost u glazbi XX. stoljeća
-
Darka Kragović Glazba je u 20. stoljeću specifična po mnogolikosti glazbenih stilova i njihovih ogranaka. U ovom diplomskom radu se želi ukazati na tu stilsku šarolikost osbzirom na harmoijske promjene koje su se događale.
-
-
Harmonijske značajke impresionizma
-
Miodrag Paravinja "Impresionizam je glazbeno razdoblje s kraja 19. stoljeća nastalo u Francuskoj, dok je u isto vrijeme svoj vrhunac imao romantizam u ostalim europskim zemljama. Kao ogranak romantizma, impresionizam sadrži i određene karakteristike tog razdoblja, te ih uvelike proširuje na svoj jedinstven i svojstven način."
-
-
Harmonijske značajke impresionizma
-
Renata Ivoš Rad prezentira ishodišta impresionističke harmonike, upotrebu modusa, cjelostepene ljestvice, dodanih tonova, clustera. Na kraju rada se autorica osvrće i na impresionizam u Hrvatskoj.
-
-
Harmonijski izraz suvremenih hrvatskih skladatelja u a cappella zborskim djelima za mlade
-
Mladen Tršinski Prvi dio sadrži uvodne napomene (o pojedincima, institucijama i zbivanjima važnima za razvoj zborske glazbe za mlade u Hrvatskoj, zatim o nekim od utjecaja na strujanja u europskoj zborskoj glazbi 20. stoljeća), a drugi dio se odnosi na analizu odabranih skladbi: Vrabac veseljak Josipa Kaplana, Mali svet Anđelka Klobučara, Dva dječja zbora Branka Lazarina, S naših polja Rudolfa Matza, Balada o Tounjčici Nikše Njirića, Dodolska koleda Borisa Papandopula, Žabac i vrabac Bruna...
-
-
Harmonijski jezik Chopinovih Preludija op. 28
-
Nada Došen Prvi dio rada osvrće se na život i djelo Frederica Chopina, zatim na historijski razvoj preludija kao glazbene vrste i Chopinove preludije u tom kontekstu, a centralni dio rada se odnosi na analizu Chopinovih Preludija op. 28.
-
-
Harmonijski jezik hrvatskih skladatelja u djelima za dječje zborove
-
Branimir Magdalenić Rad se osvrće na izbor kompozicija za dječje zborove: U štafeti pionira Marijana Burića, Mi ćemo djeca Emila Cosseta, Zavjetna pjesma pionira Dinka Fia, Našoj republici, Raspjevana mladost, Tko to ide i Vedra četa Borisa Krnića, Šuma spava Vladimira Tomerlina, Izviđačka Lovre Županovića, Vrste luka Ive Lhotka-Kalinskog, Ptičice se spominjaju Miroslava Magdalenića, Čmelice bre ne Krste Odaka, Lepo moje ravno pole i V jeseni Vladimira Tomerlina, Pjesma orača i Težačka Zlatka...
-
-
Harmonijski simboli u zabavnoj muzici
-
Milivoj Körbler U suvremenoj zabavnoj muzici redovita je praksa da se harmonijska pratnja melodije bilježi slovima i brojevima, a ne notama. Takvo bilježenje akorda nazivamo harmonijskim simbolom. Dionice pratećih instrumenata (gitare, klavira i kontrabasa) pišu se gotovo isklučivo simbolima. Kompozicije zabavnih melodija sve se češće štampaju i bilježe upravo u takvom obliku koji sadrži samo melodiju, harmonijske simbole i tekst, ukoliko se radi o vokalnoj skladbi.
-
-
Harmonijsko obilježavanje u djelima N. Devčića, Ch. Koechlina, D. de la Motte i M. Niziurskog
-
Sanja Budiš Šifriranje tj. označavanje akorda javilo se u praksi mnogo ranije nego nauka o harmoniji s kojom se ovaj pojam najčešće dovodi u vezu. Pod šifriranjem podrazumijevamo označavanje akorda i (ili) neakordičkih tonova brjevima, slovima ili kombinacijom slova i brojeva, što ovidi o autorima. Prvo šifriranje proizašlo je iz potrebe koju je nalagala praksa baroknog razdoblja. Ono se javlja u generalbasu. Šifre generalbasa poslužile su kao osnova šifri u izučavanju predmeta harmonije....
Pages