Pages

Robert Schumann: Koncert za violončelo i orkestar u a-molu, op. 129
Robert Schumann: Koncert za violončelo i orkestar u a-molu, op. 129
Martina Vuletić
U ovom diplomskom radu bavit ću se koncertom za violončelo i orkestar u a-molu, op 129 Roberta Schumanna, njegovim životom i stvaralaštvom te razdoblju u kojem je djelovao. Romantizam je vrlo značajno razdoblje jer dolazi do bitnih promjena u skladanju kao i u skladateljevim pogledima na samu glazbu. Skladatelji postaju umjetnici individualci koji teže tome da budu drugačiji. Suprotstavljaju se klasičnom racionalizmu i pravilima skladanja koja su do tada postojala. Vode se svojim...
Robert Schumann: umjetnički ambivalent
Robert Schumann: umjetnički ambivalent
Katarina Evetović
Ovaj diplomski rad bavi se temom osobnosti Roberta Schumanna i povezanosti iste s njegovim skladanjem, s fokusom na Koncert za violončelo u a-molu, op. 129. Definira se pojam ambivalentnosti i njegovo značenje u slučaju Roberta Schumanna. U radu je opisan skladateljev život, odnosi s okolinom, profesionalni put i afirmiranost u profesionalnom svijetu. Navode se karakteristike Schumannovih izumljenih likova, njegova dva alter-ega Florestana i Eusebiusa, te njihova tumačenja u Koncertu za...
Rock muzika sedamdesetih i osamdesetih godina - analiza stila
Rock muzika sedamdesetih i osamdesetih godina - analiza stila
Igor Mladinić
Analiza rock glazbe načinjena je na osnovu kompozicija slijedećih grupa i autora. Led Zeppelin, Deep Purple, Focus, Eric Clapton & The Who, Ted Nugent, Pink Floyd, Mike Oldfield, Roxy Music, Police, Wham, Human League, Michael Jackson, David Bowie, Phil Collins, Nick Kershaw, Sting, Prince, Madonna, George Michael, Peter Gabriel. Prvi dio rada osvrće se na povijest rocka, a drugi dio koji predstavlja analizu, obuhvaća poglede na: formu, harmonijske progresije i riffove, upotrebu...
Rock zvijezda kao idol mladih na primjeru grupe The Beatles
Rock zvijezda kao idol mladih na primjeru grupe The Beatles
Inja Jugo
Uzimajući u obzir karakteristiku popularne glazbe koja se najviše ističe, obilježavajući je kao vrstu glazbe koju konzumiraju široke mase, dolazi se do zaključka da je za proučavanje te glazbe neophodno proučiti i društveni kontekst njenog nastajanja; ali ne samo nastajanja, u smislu njenog proizlaženja iz određene društvene situacije, nego, više nego ikad prije, proučiti društveni kontekst te glazbe u trenutku njenog prihvaćanja, budući da prihvaćanje od strane publike,...
Rodoljubni motivi u glazbi Vatroslava Lisinskog
Rodoljubni motivi u glazbi Vatroslava Lisinskog
Petra Škoda
Ova tema diplomskog rada specifična je jer ukazuje na rodoljubne motive Vatroslava Lisinskog, ali i na njegovu povezanost sa češkom narodnom glazbom i njegov utjecaj na nju. Upravo je ta povezanost dvaju naroda i njihove glazbe bila presudna za Lisinskog te mu je na koncu omogućila da jasnije izrazi rodoljubne motive u prvim hrvatskim operama, solopopijevkama i zborskoj glazbi. Osnovna je namjera u ovome diplomskom radu produbiti svijest o njegovoj ulozi i istražiti njegov doprinos...
Rog - Iz šume do koncertne dvorane
Rog - Iz šume do koncertne dvorane
Dijana Sindik
Rad donosi pregled povijesnog razvoja francuskog roga kao instrumenta. Osobito se obrađuju specifičnosti graditeljskih škola, materijali, različitosti u zvučanju, a zatim saznajemo kako se to odnosi na samu tehniku sviranja.
Rog kroz povijest
Rog kroz povijest
Mirko Tkalčec
Ovaj rad je prikaz roga u nekoliko segmenata. U prvoj cjelini opisuje se rog i dijelovi od kojih se sastoji te materijali izrade. Opisuju se značajke specifične boje instrumenta te navode sve vrste roga. Dupli ili dvostruki rog poznatiji po nazivu F/B rog, jednostruki rog kojeg možemo opisati kao jednu kružno savinutu cijev u komadu. U nastavku rada opisuje se primjena instrumenta u orkestru i ansamblima. U četvrtom poglavlju opisani su razni pokušaji izrade rogova. Način na koji su...
Rog u djelima Franza Josepha i Richarda Straussa
Rog u djelima Franza Josepha i Richarda Straussa
Marko Novak
U svom diplomskom radu proučavat ću i analizirati djela Franza Josepha i Richarda Straussa pisana za rog te orkestralna djela navedenih skladatelja i ulogu roga u njima. Navest ću neke od događaja iz njihovih života koji su ih motivirali i inspirirali na pisanje nekih od svojih djela i utjecaj njihove okoline (društvene i političke prilike tog vremena) na njihovo stvaralaštvo.Također ću se dotaknuti skladateljskih stilova dotičnih skladatelja te razlika između njih.
Rog u filmskoj glazbi Johna Williamsa i Hansa Zimmera
Rog u filmskoj glazbi Johna Williamsa i Hansa Zimmera
Mijo Majić
Rad obuhvaća analizu djela Johna Williamsa i Hansa Zimmera namijenjenih filmskoj glazbi te njihovo tretiranje roga u svojim partiturama. Također sadrži kratku povijest najznačajnijih utjecaja na razvoj filmske glazbe i povijest samo filmske glazbe, životopise Johna Williamsa i Hansa Zimmera, analize odabranih odlomaka njihove glazbe gdje rog ima značajnu ulogu te usporedbu njihovog korištenja roga u svojoj glazbi.
Roland Barthes kao slušatelj
Roland Barthes kao slušatelj
Jelena Sviben
U spisima o glazbi Rolanda Barthesa moguće je primijetiti dva „tona“ kojima se govori o slušanju. Prvi je onaj koji slušanje opisuje kao pasivno i receptivno i smješta ga u građansku kulturu, što je, za Barthesa, negativan kontekst. Drugi je onaj kojim Barthes govori o vlastitu slušanju. S obzirom na to da uz vlastito slušanje Barthes spominje tijelo, kao i to da ističe svoju praksu sviranja klavira, lako se stječe dojam da je Barthes prije svega svirač-amater, a ne...
Roman Manon Lescaut u operi
Roman Manon Lescaut u operi
Josipa Bilić
Ovaj rad bavi se usporedbom glavnog lika i radnje Prévostova romana Manon Lescaut u romantičkim operama iste tematike. Analize su učinjene iz perspektive interpreta s ciljem zaključivanja u kojoj je količini moguće uglazbiti sadržaj romana, koliko je opravdano odstupanje od njegove radnje u odnosu na dramaturški koncept emocija u operi, te razumijevanja razlika u različitim interpretacijama njenog lika (u smislu karakterizacije i odnosa prema drugim...
Romantizam - Model dvaju svjetova, individualizam i doba velikih virtuoza
Romantizam - Model dvaju svjetova, individualizam i doba velikih virtuoza
Tvrtko Emanuel Galić
Na ovaj rad potaknulo me je razmišljanje da je većina repertoara koji sviramo iz 19. stoljeća. Isto tako sam bio zainteresiran zašto je doba velikih virtuoza bilo baš 19. stoljeće kada su djelovali violinski virtuozi kao što su, prvenstvebno Paganini, pa Ernst, Vieuxtemps, Wieniawski, Joachm. Misao vodilja mi je bila: zašto su se velilki virtuozi pojavili baš u 19. stoljeću? Budući da sam se koncentrirao na tu tematiku, morao sam nužno ograničiti temu, tako da sam obuhvatio...

Pages