Paginacija

Slušanje glazbe u općeobrazovnoj školi
Slušanje glazbe u općeobrazovnoj školi
Martin Horžić
U centru rada nalazimo slušanje glazbe na nastavi predmeta glazbene kulture i glazbene umjetnosti. Autor smatra da bi slušanju trebalo dati više prostora u nastavi, te iznosi prijedloge kakvo bi slušanje glazbe trebalo biti, kada započeti sa slušanjem glazbe, što slušati i kakva bi trebala biti "nova" koncepcija nastave glazbe u školama. Dotiče se i teme udžbenika za nastavu glazbene kulture.
Slušanje glazbe u osnovnoj školi
Slušanje glazbe u osnovnoj školi
Marcela Šapina
U općeobrazovnoj školi aktivno je muziciranje dugo vremena prevladavalo u glazbenoj nastavi. Kako je razvoj uređaja za reprodukciju napredovao, oni su se počeli pojavljivati u školama pa više nije bilo razloga da slušanje glazbe bude izostavljeno u glazbenoj nastavi. Da bi učenici upoznali glazbu samu, bilo je potrebno promijeniti koncepciju glazbene nastave. Osim toga koncepciju glazbene nastave bilo je potrebno promijeniti da bi nastava postala mjesto estetskog odgoja učenika, da...
Slušanje i upoznavanje glazbe u osnovnoj školi
Slušanje i upoznavanje glazbe u osnovnoj školi
Josip Levatić
Rad istražuje slušanje glazbe kao glavnu nastavnu aktivnost i kao centralno područje u nastavi glazbe u osnovnim školama. Osvrće se na ciljeve i sadržaje slušanja te se postavlja pitanje kako slušati glazbu, kako realizirati školski sat u koji je uključeno slušanje glazbe,te koja djela odabrati i kako obraditi slušni primjer.
Slušati glasno! Riječki rock
Slušati glasno! Riječki rock
Petra Brusić
Sumirati glazbene karakteristike prisutne na riječkoj rock sceni znači svesti ih na zajednički nazivnik, što je gotovo nemoguć zadatak. RIječka je scena poput svakog živog organizma u stalnom procesu evolucije (tj. revolucije) i transformacije, započete od prvih troakordnih punk-pjesama do današnjih art-rock nastojanja - vidljivih u opusu Leta 3 ili Urbana. Zajedničkim se može nazvati početni impuls scene, koji ju je kao takvu i obilježio - rock, a njegov se kasniji razvoj grana...
Snimanje klavira
Snimanje klavira
Šime Buha
Ovaj rad bavi se odabirom mikrofona, načinom njihova rada, karakteristikama, kao i njihovim pozicioniranjem i stereo tehnikama za potrebe snimanja klavira. Također, ulazi u važnost karakteristika prostora i instrumenta te, u skladu s tim, predlaže određene konfiguracije za snimanje. Iako se uglavnom govori o problematici do snimanja, blago ulazi i u proces balansiranja, post-produkcije i masteriranja, kako bi dojam o procesu dobivanju snimke bio potpun.
Socijalni položaj glazbenika u Dalmaciji i banskoj Hrvatskoj u 18. stoljeću
Socijalni položaj glazbenika u Dalmaciji i banskoj Hrvatskoj u 18. stoljeću
Klara Kosić
Rad prikazuje tipove glazbenika koji su djelovali u Banskoj Hrvatskoj i Dalmaciji u 18. stoljeću i komentira njihov socijalni položaj. Najprije se terminološki istražuje pojam „glazbenik“, koji se potom kontekstualizira unutar društva 18. stoljeća u različitim regijama – njemačkim zemljama i Mletačkoj Republici. Nakon prikaza konteksta društvenog stanja hrvatskih zemalja u 18. stoljeću, rad predstavlja istraţivanje tipova glazbenika...
Solfeggio kao učenje glazbenog jezika
Solfeggio kao učenje glazbenog jezika
Tena Glavak
U svakodnevnom govoru često možemo čuti da se o glazbi govori kao o nekoj vrsti jezika. Uglavnom se u većini slučajeva radi o metaforičkim izrazima koji se ne temelje na znanstvenim činjenicama. Naravno da ne možemo govoriti o tome da je glazba univerzalni jezik koji svi razumiju, ali sličnosti između glazbe i jezika ipak postoje. U okviru ovog rada spominju se mnogi autori koji su se bavili sličnim temama, njihove misli, ideje i zaključci vezani uz tu problematiku. Polazi se sa...
Solfeggio u osnovnoj glazbenoj školi
Solfeggio u osnovnoj glazbenoj školi
Monika Knežević
Diplomski rad proučava osnovne metode nastave solfeggia koje profesori upotrebljavaju u osnovnim glazbenim školama. Nabrajaju se te analiziraju načini, metode po kojima nastavnici realiziraju učenje triju osnovih elemenata u nastavi solfeggia - usvajanje intonacije, ritma i teorije glazbe.
Solo djela za timpane i tretman timpana kao solističkog instrumenta
Solo djela za timpane i tretman timpana kao solističkog instrumenta
Davor Marinac
Ovaj rad sastoji se od povijesnog pregleda razvoja timpana kao člana orkestra do njegove uloge i tretmana kao solističkog instrumenta. Proučavanjem pojave i razvoja dionica za solo timpane proći ću kroz brojne inovacije u vještini sviranja instrumenta, pisanja za timpane te navesti ključna djela koja su transformirala poimanje timpana i njihove funkcije u suvremenoj glazbi. Uz povijesni pregled, kroz osobni pristup u analizama triju djela s kojima sam se susreo tijekom studija,...
Solo pjesma Samuela Barbera - Pedagoški aspekti op. 2 i op.45
Solo pjesma Samuela Barbera - Pedagoški aspekti op. 2 i op.45
Marijan Padavić
Diplomski rad bavi se analizom solo pjesama s pedagoškog aspekta i interpretativno-osobnog aspekta. Diplomski rad se sastoji od nekoliko poglavlja: biografski presjek života i djela Samuela Barbera, analiza stilskih karakteristika skladateljskog opusa, analiza solo pjesama za glas i klavir s pedagoškog aspekta - disanje, muzička fraza, artikulacija, upotreba Barberovih solo pjesama u vokalnoj pedagogiji te na kraju njihova analiza s interpretativno-osobnog aspekta.
Solo pjesma kod makedonskih kompozitora
Solo pjesma kod makedonskih kompozitora
Zorica Stošić
Makedonci posjeduju muzičku prošlost o kojoj se još i danas ne zna dovoljno. Utjecaj bizantske muzike primjećuje se ponekad u ritmici i melodici makedonskog folklora. Ako je generacija starijih makedonskih kompozitora koja je djelovala između dva rata i u prvim godinama poslije revolucije tražila svoj kompozitorski izraz u vokalnoj muzici čija se melodika i ritmika temeljila na izvornom folkloru, pojava Vlastimira Nikolovskog predstavlja jednu novu muzičku generaciju, koja se i dalje...
Solo-pjesme Josipa Hatzea
Solo-pjesme Josipa Hatzea
Donata Hrupelj
Prvi dio rada se u kratkim crtama osvrće na život i djelo Josipa Hatzea, zatim na položaj Josipa Hatzea u povijesti hrvatske glazbe, s osobitim naglaskom na solo-pjesmu. Središnji dio rada se odnosi na analizu Hatzeovih solo-pjesama (forma, melodika, harmonika, odnos teksta i glazbe, motivski rad itd.).

Paginacija