Paginacija

Roland Barthes kao slušatelj
Roland Barthes kao slušatelj
Jelena Sviben
U spisima o glazbi Rolanda Barthesa moguće je primijetiti dva „tona“ kojima se govori o slušanju. Prvi je onaj koji slušanje opisuje kao pasivno i receptivno i smješta ga u građansku kulturu, što je, za Barthesa, negativan kontekst. Drugi je onaj kojim Barthes govori o vlastitu slušanju. S obzirom na to da uz vlastito slušanje Barthes spominje tijelo, kao i to da ističe svoju praksu sviranja klavira, lako se stječe dojam da je Barthes prije svega svirač-amater, a ne...
Roman Manon Lescaut u operi
Roman Manon Lescaut u operi
Josipa Bilić
Ovaj rad bavi se usporedbom glavnog lika i radnje Prévostova romana Manon Lescaut u romantičkim operama iste tematike. Analize su učinjene iz perspektive interpreta s ciljem zaključivanja u kojoj je količini moguće uglazbiti sadržaj romana, koliko je opravdano odstupanje od njegove radnje u odnosu na dramaturški koncept emocija u operi, te razumijevanja razlika u različitim interpretacijama njenog lika (u smislu karakterizacije i odnosa prema drugim...
Romantizam - Model dvaju svjetova, individualizam i doba velikih virtuoza
Romantizam - Model dvaju svjetova, individualizam i doba velikih virtuoza
Tvrtko Emanuel Galić
Na ovaj rad potaknulo me je razmišljanje da je većina repertoara koji sviramo iz 19. stoljeća. Isto tako sam bio zainteresiran zašto je doba velikih virtuoza bilo baš 19. stoljeće kada su djelovali violinski virtuozi kao što su, prvenstvebno Paganini, pa Ernst, Vieuxtemps, Wieniawski, Joachm. Misao vodilja mi je bila: zašto su se velilki virtuozi pojavili baš u 19. stoljeću? Budući da sam se koncentrirao na tu tematiku, morao sam nužno ograničiti temu, tako da sam obuhvatio...
Romski instrumentalni sastavi
Romski instrumentalni sastavi
Enisa Hadrović
Opterećena još uvijek problemom diskriminacije i negativnog vrednovanja, romska se etnička grupa našla u prilici da prezentira svoj status otkrivanjem svog kulturnog stvaralaštva koje se godinama prenosilo usmenim putem. Na taj se način priznaje njihov doprinos svjetskoj kulturi.
Rukopisna notna knjižica Julijane Erdödy Drašković: od arhivskog izvora do izvedbenog materijala
Rukopisna notna knjižica Julijane Erdödy Drašković: od arhivskog izvora do izvedbenog materijala
Maja Grims Nonveiller
Rukopisna notna knjižica Julijane Erdödy Drašković vrlo je važan muzikološki izvor koji nam razotkriva mnoge nepoznanice i nedoumice o drugoj polovici 18. stoljeća. Njezina važnost očituje se u mnogo segmenata, pa je tako treba sagledati kao dopunski izvor koji nam je od velike važnosti za upotpunjavanje i otkrivanje kronologije nekih Haydnovih opusa.
Ryleh
Ryleh
Neven Resnik
Rad ne sadrži sažetak.
Ryo Noda
Ryo Noda
Ana Kovačić
Rad ne sadrži sažetak.
S. Prokofjev: 10 malih komada, op. 12 (izbor)
S. Prokofjev: 10 malih komada, op. 12 (izbor)
Franka Umljanović
Sergej Prokofjev jedan je od najutjecajnijih skladatelja 20. stoljeća, a njegove skladbe čine sastavni dio klavirskog repertoara. Djelo koje je prikazano u ovome diplomskom radu očituje sve odlike njegova skladateljskog i pijanističkog stila. On ne nasljeđuje romantični stil, poput nekih svojih suvremenika, nego i u klavirski opus dodaje dašak novog vremena i time čini odmak od tradicije 19. stoljeća. Ipak, često ostaje vjeran zadanoj formi ili naslovu, no oblikuje ga na sasvim nov...
Saksofon kontra fagota
Saksofon kontra fagota
Natalija Jarec
Diplomski rad predstavlja komparativnu studiju dvaju instrumenata saksofona i fagota. Nakon prva dva poglavlja u kojima se pojedinačno opisuju osnovne značajke oba instrumenta (nastanak, građa, tehnika). U trećem i najbitnijem poglavlju ovog rada izrađena je komparativna studija instrumenata - od povijesti, građe, tehnike, ambažure, piska, postave tona, držanja instrumenta do primjene u različitim orkestrima, komornim sastavima i muzičkim razdobljima.
Saksofon u jazzu
Saksofon u jazzu
Andrija Kovačević
Kroz 20. stoljeće, saksofon je postao neizostavni instrument u jazz sastavima. Njegov bogat ton, pokretljivost i velike mogućnosti u glazbenom izražaju omogućile su mu da postane jedan od glavnih solističkih instrumenata u jazzu. Osnovna značajka jazza je improvizacija, a saksofon je vrlo pogodan za improvizaciju baš zbog vrlina koje sam nabrojao. Tijekom 20. stoljeća jazz je razvio mnoge struje poput swinga, dixielanda, be-bopa, hard-bopa, cool jazza, free jazza, jazz fusiona a...
Saksofon u orkestralnim partiturama istaknutih europskih skladatelja prve polovice 20. stoljeća
Saksofon u orkestralnim partiturama istaknutih europskih skladatelja prve polovice 20. stoljeća
Krešimir Kottek
Ovaj diplomski rad sagledava problematiku percepcije saksofona kao orkestralnog instrumenta. Cilj je približiti kolegama izvođačima (studentima) i skladateljima uvid u orkestralni repertoar uz detaljniju analizu nekoliko saksofonskih sola iz partitura istaknutih skladatelja prve polovice 20. stoljeća. Veća pažnja posvećena je djelima Bartoka, Milhauda, Šostakoviča, Berga i Rahmanjinova, čiji se notni zapisi i analize nalaze u trećem poglavlju rada. Izdvojena sola razlikuju se po...
Samuel Barber - Gudački kvartet op.11
Samuel Barber - Gudački kvartet op.11
Sanja Milojević
Rad donosi analizu Gudačkog kvarteta op.11 Samuela Barbera. Autorica istražuje odnos tradicije na koju se Barber oslanja i odmak koji čini u odnosu prema njoj.

Paginacija