Paginacija

Radost muziciranja bez straha
Radost muziciranja bez straha
Mihaela Črnjak
Diplomski rad proučava rad glazbenih pedagoga u poticanju učenikove motivacije za sviranje i upoznavanje glazbe, te time i proporcionalno smanjivanje treme prilikom spomenutog nastupa.
Rahmanjinov kao pijanist
Rahmanjinov kao pijanist
Ante Božić-Kudrić
Dar Rahmanjinova, njegove muzike i lirskog pijanizma, prenio je tradiciju romantizma daleko u 20. stoljeće. Prepoznat je kao jedan od najvećih pijanista, ali on je uvijek prvo bio skladatelj. Njegovo tehničko i interpretativno majstorstvo sviranja proizlazilo je iz njegovog stvaralaškog genija i ostalo je i danas zabilježeno na snimkama za buduće generacije. Njegove snimke ostaju kao rijetka direktna komunikacija sa dobom velikih skladatelja-pijanista.
Rapsodija u plavom Georgea Gershwina
Rapsodija u plavom Georgea Gershwina
Petra Bugarin
George Gershwin bio je jedan od najuspješnijih skladatelja toga vremena sa zanimljivom pozadinom. Rođen u obitelji migranata bez glazbene tradicije, svoje je prve korake ostvario kao song-plugger1 i pijanist piano-rolla2 za izdavačku kuću Remick's. Gershwin svojim stilom odskače od tradicionalnih okvira skladatelja klasične glazbe, a djela poput Amerikanca u Parizu, Rapsodije u plavom3, opere Porgy i Bess i raznih pjesama, iz njegovih mjuzikala, poput Summertime, I Got Rhythm, The Man...
Rapsodija za orkestar i saksofon Claudea Debussyja - okolnosti nastanka i značaj skladbe
Rapsodija za orkestar i saksofon Claudea Debussyja - okolnosti nastanka i značaj skladbe
Lovro Livajić
Tema ovoga diplomskog rada je geneza i značaj jednog od najvažnijih i najpoznatijih djela za klasični saksofon, Rapsodije za orkestar i saksofon, velikog skladatelja Claudea Debussyja. Kroz više poglavlja, opisat će se proces narudžbe i pisanja kompozicije, kao i samo izdavanje djela, uz detalje iz biografija skladatelja i naručiteljice. Rad će se dotaknuti i različitih verzija skladbe i smjestit će djelo u kontekst suvremenog klasičnog saksofona.
Rasplesane orgulje
Rasplesane orgulje
Tea Kulaš
Ljubav prema glazbi i plesu, razvijana kroz niz godina bavljenja istima, u meni je probudila želju da na mnoge načine detaljnije istražim odnos između tih dviju umjetnosti. Osim znanstveno istraživačkog rada u okviru muzikološke naobrazbe, odlučila sam svoje orguljaško djelovanje na posljednjoj godini studija usmjeriti prema skladbama koje su na neki način povezane s plesom. Iz toga je proizašla i tema ovog rada u kojem izlaţem kratki pregled povezanosti orgulja i plesa tijekom...
Ravel: Sonatina
Ravel: Sonatina
Elizabeta Marjanović
Ovaj rad bavi se djelom Sonatina za klavir francuskog skladatelja Mauricea Ravela. U njemu je izložen skladateljev životopis, nakon kojega slijedi pregled glavnih karakteristika njegove glazbene estetike i pijanizma te popis djela za solo klavir. Osim toga predstavljena je i formalna analiza navedenog djela. U završnom dijelu rada analizirane su tri različite interpretacije Sonatine renomiranih pijanista, s dodatkom analize Ravelove interpretacije, nakon kojih slijedi...
Razlika između njemačkog i francuskog sistema klarineta
Razlika između njemačkog i francuskog sistema klarineta
Filip Rušnov
Ovim radom ukazuje se na sličnosti i razlike dvaju današnjih sistema klarineta - francuskog i njemačkog sistema klarineta. Komparacija obuhvaća mehaniku, prstomet i boju dvaju sistema. Ista se vrši na temelju glazbene literature koja je standardni sastavni dio repertoara klarinetista. Korištena glazbena literatura kao i specijalizirana literatura navedena je u popisu bibliografije na kraju diplomskog rada.
Razlika između violine i viole s osvrtom na Sonate i Partite J. S. Bacha
Razlika između violine i viole s osvrtom na Sonate i Partite J. S. Bacha
Domagoj Ugrin
Kroz Bachove Sonate i partite za violinu (violu) solo autor diplomskog rada predstavlja najvažnije razlike između violine i viole. Prvi dio rada obrađuje povijest razvoja viole kao instrumenta
Razlika u interpretaciji Chopinovih preludija na klaviru njegova doba i modernom klaviru
Razlika u interpretaciji Chopinovih preludija na klaviru njegova doba i modernom klaviru
Maja Maslić
Preludiji op. 28, Fryderyka Chopina, zbirka je koja sadrži 24 preludija u svim dur i mol tonalitetima. Objavljena je u lipnju 1839. godine, a skladana je na klaviru potpuno drugačijem od današnjeg. Karakteristike tog klavira i usporedba s modernim klavirom prikazani su u ovome radu. Predočena je interpretativna analiza svih preludija i uspoređene su dvije referentne izvedbe na dva različita klavira. Jedna je izvedba na Erardu iz 1839., a druga na klaviru Steinway & Sons modela D. Cilj...
Razlike u pristupu podučavanja kontrabasa između učenika rane dobi i adolescenata
Razlike u pristupu podučavanja kontrabasa između učenika rane dobi i adolescenata
Matija Kasaić Drakšić
Kontrabas je u svijetu glazbe uvijek igrao dvojaku ulogu. Zanimljiva misao za svakoga tko ne svira kontrabas je da upravo taj instrument u sebi sadrži raspon, alikvotne i tehničke mogućnosti svih gudačkih instrumenata, dok istovremeno ima mogućnost sviranja zajedničke dionice s većinom dubokih puhača. Naglašavam to jer je uobičajena percepcija kontrabasa takva da taj instrument služi pratnji u dubokim tonskim visinama i temeljnom tonu neke harmonije, a zapravo ima mogućnosti koje...
Razlike u redakturi značajnih djela za klarinet
Razlike u redakturi značajnih djela za klarinet
Lovre Lučić
Ovim radom se ukazuje na poteškoće u izvedbi određenih djela za klarinet koje su uzrokovane lošim notnim izdanjima. Rad je prvenstveno orijentiran na prva notna izdanja i razlike, odnosno pogreške, koje su nastale u odnosu na kompozitorov rukopis. S jedne strane, te su pogreške rezultat lošeg čitanja rukopisa od strane urednika, odnosno redaktora, pa se pojavljuju kao klasične štamparske greške. S druge pak strane, vidjeti ćemo na nekim primjerima da neke izmjene u odnosu na...
Razmatranja o muzičkom odgoju djeteta
Razmatranja o muzičkom odgoju djeteta
Gorazd Nikić
Svjedoci smo pojave u muzičkom životu, ne samo kod nas, iako nas to najviše interesira, već i općenito u svijetu, sve veće divergencije na podučju tzv. ozbiljne muzike u odnosu kompozitor-publika. Ne želi se rasravljati ovdje o estetskim i ostalim vrijednotama avangardista, niti o onoj fami o shvaćanju odn. neshvaćanju suvremenih kompozitora i njihovih nastojanja, nego o činjenici da koncertnu dvoranu puni još uvijek standardni program, te da se to odnosi na muzičke spektakle -...

Paginacija