Pages

Klapsko pjevanje u gradu Splitu: paradigmatski konteksti izvođenja i izgradnja klapskog identiteta grada
Klapsko pjevanje u gradu Splitu: paradigmatski konteksti izvođenja i izgradnja klapskog identiteta grada
Petra Ćaleta
Tema ovog diplomskog rada obuhvaća četiri prakse koje sadrže klapsko pjevanje, a odvijaju se u gradu Splitu: pjevanje na prostoru Vestibula u svrhu turističke promidžbe, neformalnu praksu koja se popularno naziva klapski afteri, a odvija se nakon službenih koncerata, spontano klapsko okupljanje na prostoru koji se naziva Ispod ure koje se svake godine odvija na Staru godinu 31.12. te niz situacija koje su u nekom pogledu sadržavale klapsko pjevanje, a odvile su se u vezi ispraćaja...
Klarinet i srodni instrumenti - poteškoće tijekom izvedbe
Klarinet i srodni instrumenti - poteškoće tijekom izvedbe
Robert Pajić
Ovim radom se ukazuje na moguće probleme koji se javljaju kod korištenja raznih vrsta klarineta u ranim i suvremenim djelima klarinetističke literature. Početni dio rada objašnjava osnove korištenja klarineta in A i in B, te njihovu upotrebu u djelima Beethoveva, Brahmsa, Wagnera, Rossinija i Schoenberga. Središnji dio rada prikazuje važnu ulogu bas klarineta kao solo instrumenta i kao orkestralnog instrumenta. Naposljetku se razmatra psihologija korištenja klarineta in Es i bas...
Klarinet u djelima rane romantike (Schubert, Weber)
Klarinet u djelima rane romantike (Schubert, Weber)
Josip Matanović
Rad ne sadrži sažetak.
Klarinet u glazbenoj tradiciji Turske
Klarinet u glazbenoj tradiciji Turske
Matej Pavić
U ovom radu je prikazana pojava, razvoj te način sviranja klarineta karakterističnog za područje Republike Turske. Rad je podijeljen u tri veće cjeline. Prva cjelina donosi kratak prikaz povijesti klarineta na području Turske - od njegove pojave na prostorima tek raspadnutog Osmanskog Carstva u19. stoljeću do početka 21. stoljeća, kada na suvremenoj glazbenoj sceni Turske uživa iznimnu popularnost. Druga cjelina donosi kratak pregled osnovnih karakteristika turske glazbe, turskih...
Klarinet u jazzu
Klarinet u jazzu
Marko Vukmirović
Rad obrađuje ulogu klarineta u jazzu. Klarinet je bio sastavni član jazz sastava od ranog jazza do 40-ih kada su stilske promjene počele favorizirati saksofon. Zlatna era klarineta je swing kojeg su obilježili Benny Goodman i Artie Shaw. Jedan od rijetkih klarinetista koji je uspio prijeći tranziciju od swinga na bebop bio je Buddy DeFranco. Jedan od najpopularnijih instrumenata swing ere, gotovo je nestao u bebopu. 80-tih dolazi do zamjetne obnove interesa za jazz klarinet.
Klarinet u orkestru
Klarinet u orkestru
Martina Prelec
Klarinet, kao najmlađi član duhačke sekcije simfonijskog orkestra, stječe sve veću popularnost. Karakteristike i mogućnosti klarineta usavršile su se zahvaljujući raznim inovativnim potezima tijekom povijesti te mu tako osigurali mjesto u orkestru. Standardizirali su se klarinet in B/A, klarinet in Es i bas klarinet. Postoji mnogo orkestralnog repertoara za te klarinete koje su skladali Beethoven, Mendelssohn, Brahms i Berlioz i još mnogi drugi. Rad u orkestru donosi sa sobom veliku...
Klarinet u razdoblju klasike
Klarinet u razdoblju klasike
Vedrana Dizdar
Diplomski rad prikazuje pregled repertoara za klarinet u razdoblju klasike s navodima djela iz najvažnijih skladateljskih opusa glazbe 18. i 19. stoljeća.
Klarinet: Program i priprema audicije za simfonijski orkestar
Klarinet: Program i priprema audicije za simfonijski orkestar
Duje Stanić
Ovaj diplomski rad obraća pozornost na neophodnost temeljite pripreme audicije za mjesto klarineta u orkestru. Osim samog načina pronalaženja slobodnih radnih mjesta i postupka prijave na isto, rad sadrži analize tehničkih i tonskih problema orkestralnih sola traženih na audicijama, savjete u vezi sviranja istih te kratke biografije njihovih skladatelja. Izabrana su najčešće tražena orkestralna sola na audicijama po uzoru na ankete provedene u Europi i Americi. Uz svaki solo...
Klasična glazba nezapadnjačkog podrijetla u kontekstu upoznavanja glazbi svijeta u nastavi glazbene kulture i glazbene umjetnosti
Klasična glazba nezapadnjačkog podrijetla u kontekstu upoznavanja glazbi svijeta u nastavi glazbene kulture i glazbene umjetnosti
Zohra Boukhatem
Ovaj diplomski rad istražuje primjenu glazbi svijeta u nastavi Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti. Za razliku od postojećih pristupa interkulturalnom glazbenom odgoju u kojima dominira tradicijska glazba, u okviru ovoga rada stavljen je naglasak na klasičnu glazbu nezapadnjačkoga podrijetla poput arapske, indijske i kineske klasične glazbe. Rad također daje uvid u različitost percepcije i „konzumiranja“ glazbe te pokazuje na koji bi način sustavno bavljenje...
Klasična glazba u oglašavanju: Rezultati anketnog eksperimentalnog istraživanja
Klasična glazba u oglašavanju: Rezultati anketnog eksperimentalnog istraživanja
Ivana Jurenec
Glazba je sastavni dio oglašavanja od njegovih samih početaka, a značajnije mjesto dobila je s pojavom radija i televizije u XX. stoljeću. U oglašavanju putem tih dvaju medija koristi se kao sredstvo privlačenja pažnje, prijenosa poruke te pobuđivanja emocijâ. Pritom je njezina uloga veća u radijskim oglasima, jer oni nemaju vizualne komponente. U osnovi je ovoga rada istraživanje koje je imalo za cilj ispitati može li glazba s izvanglazbenim referencama potaknuti stvaranje...
Klasične odlike u baletnoj suiti "Orašar" (op. 74a) Petra Iljiča Čajkovskog
Klasične odlike u baletnoj suiti "Orašar" (op. 74a) Petra Iljiča Čajkovskog
Filip Šljivac
U ovom radu iznosi se teza o utjecaju i prisutnosti obilježja klasičnog stila u baletnoj suiti "Orašar" op. 74a Petra Iljiča Čajkovskog. Da bi pružio generalni pregled relevantnih informacija za ovu raspravu, predstavit ću dokumente, primjere, slike i druge podatke pokrivši tako raspon od nastanka, kako libreta, tako i samog baleta preko sinopsisa radnje do istraživanja odnosa Čajkovskog prema Mozartu. Kroz rad upoznat ćemo se s glavnim značajkama klasičnog, ali i romantičnog...
Klavirska djela Borisa Papandopula
Klavirska djela Borisa Papandopula
Božica Matarić
Uvodni dio se osvrće na život i stvaralaštvo Borisa Papandopula. Središnji dio rada zahvaća analiza odabranih skladbi: Sonata op. 10, Contradanza op. 21, Partita op. 18, Mala suita op. 33, Kolo op. 14, Sonata u a-molu, Suita "Selo", Scherzo fantastico, Sonatina, Osam studija, Plesna suita, Dodekafonski koncert, Kaleidoskop "74", Tanzstudie.

Pages