Pages

Moteti Ivana Lukačića
Moteti Ivana Lukačića
Ljerka Turina
Godine 1935. zaslugom hrvatskog muzikologa dr. Dragana Plamenca izneseno je u javnost i spašeno od zaborava muzičko stvaralaštvo Ivana Lukačića, hrvatskog kompozitora 17. stoljeća. Međutim, tada dr. Plamenac nije raspolagao svim postojećim dokumentima i biografskim podacima o Lukačiću, jer je tek njegov rad potaknuo druge, da podrobnije pretraže arhivske materijale. Zato ćemo u ovoj radnji nastojati nadopuniti, a djelomično i ispraviti neke tvrdnje dr. Plamenca, ukoliko se odnse...
Moteti Quam pulchra es i O magnum mysterium - od pripreme do izvedbe
Moteti Quam pulchra es i O magnum mysterium - od pripreme do izvedbe
Kristina Šuman
Prvi dio rada se osvrće na društvene prilike u Europi u razdoblju humanizma i renesanse, na značajke glazbene renesanse i na prilike u Hrvatskoj u razdoblju renesanse. Središnji dio rada se odnosi na analizu i dirigentsku pripremu Skjavetićevih moteta Quam pulchra es i O magnum mysterium.
Motivacija i rad s djetetom osnovnoškolske dobi u glazbenim školama
Motivacija i rad s djetetom osnovnoškolske dobi u glazbenim školama
Josip Rac
Motivacija je pojam kojeg je vrlo teško definirati. Najopćenitije, prema Becku (2003.) motivaciju se može odrediti kao teorijski pojam koji objašnjava zašto ljudi ili životinje izabiru određeni način ponašanja u određenim okolnostima. S obzirom na to da postoje različiti pristupi motivaciji, ne postoji jedinstvena definicija pojma motivacije koja bi bila prihvaćena. Ovaj rad također će se baviti o načinu rada s djecom različite životne dobi, kao i na koji način ih motivirati.
Motivacija u glazbenom obrazovanju
Motivacija u glazbenom obrazovanju
Frano Fabris
Diplomski rad proučava ulogu motivacije u glazbenom obrazovanju, glazbenoj pedagogiji, njene osnovne karakteristike i učinke. Temelje motivacije autor pronalazi u Maslowljevoj teoriji hijerarhije potreba, Herzbegerovoj teoriji motivacije i McClellandovoj motivacijskoj teoriji potreba.
Motivacija u glazbenom obrazovanju
Motivacija u glazbenom obrazovanju
Lorena Krmpotić
Rad promatra temu motivacije kroz teorije velikih psihologa kao što su Abraham Maslow, Frederick Herzberg i David McClelland. Drugi dio rada predstavlja načine kako se ove teorije mogu primijeniti u nastavi glazbenih instrumenata.
Motivacija u individualnoj nastavi
Motivacija u individualnoj nastavi
Barbara Ćavar
Motivacija u individualnoj nastavi je prikazana kroz teorije i njihovu podjelu, vanjske i unutarnje motive koji nas pokreću, pozitivne i negativne utjecaje na motivaciju, te utjecaj kazne i nagrade. Opisane su razlike u osobinama i načinu kako oni utječu na učenje, povezanosti među osobinama ličnosti i motivacijom, opisan je utjecaj roditelja i profesora na motivaciju učenika i povezanost vježbanja instrumenta i motivacije. Naglašena je uloga motivacije kod priprema za javno...
Motivacija u individualnoj nastavi
Motivacija u individualnoj nastavi
Krešimir Stojanov
Motivacija je vrlo opširan i donekle teško objašnjiv pojam, ali cilj ovog rada neće biti sveobuhvatno pojašnjenje motivacije, već pružanje uvida u skup određenih informacija, općenite podjele učenika, različite izvore motivacije i poželjne osobine učitelja, u svrhu postizanja optimalnih uvjeta za ostvarivanje osjećaja motivacije u učeniku, kao i opis nekih konkretnih metoda za postizanje motivacije koje učitelj može primijeniti tijekom same nastave.
Motivacija za vježbanje instrumenta kod učenika osnovne glazbene škole
Motivacija za vježbanje instrumenta kod učenika osnovne glazbene škole
Luka Norac
Motivacija kod učenika osnovne glazbene škole osjetljivo je područje koje zahtijeva posebnu pažnju iz razloga što je ona nerijetko dobar pokazatelj vijeka glazbenog obrazovanja kod djece, a kasnije i adolescenata. Ovaj rad pruža uvid u različite teorije motivacije te kvalitativno ispituje metodom fokus grupa pojedinosti o motivaciji, navikama vježbanja te upotrebi strategija kod vježbanja instrumenta djece osnovnoškolske dobi. Istraživanjem je pokazano kako, po tom pitanju, ne...
Motivacija, interes i svjesna aktivnost učenika kao činioci njegove subjektivizacije u nastavi glazbenog odgoja
Motivacija, interes i svjesna aktivnost učenika kao činioci njegove subjektivizacije u nastavi glazbenog odgoja
Tihomir Petrović
Škola u najširem smislu predstavlja zajednicu učenika i učitelja, uključujući i nastavne sadržaje, a njena svrha jest odgoj i obrazovanje. Škola nastaje u trenutku kada broj spoznaja prelazi mogućnosti samospoznavanja i povremene poduke. Uloga škole, kao sredstva za održavanje postojećeg društvenog poretka, odnosno njegovu transformaciju u neki viši oblik, bila je shvaćena od njenog začetka i kao takva dobro korištena.
Motiviranost, ukusi i identitet članova gradskih folklornih ansambala
Motiviranost, ukusi i identitet članova gradskih folklornih ansambala
Jelena Butina
Ovaj rad propitkuje neke od često skrivenih, ali osnovnih dimenzija koje su neophodne za rad nekog folklornog društva. Istraživanje obuhvaća zagrebački HKUD Željezničar, FA Zdenac iz Garešnice, kutinske KUD-ove Seljačka solga i Ivančice te KPD Ukrajinaca Karpati iz Lipovljana. Rad propitkuje tko je i kako zaslužan za osnivanje folklornog amaterskog društva, koji se uvjeti moraju ispuniti pri osnivanju, tko je zadužen za organizaciju nastupa, nošnje, financije, otkuda dolaze...
Mozart i Da Ponte - primjena Mozartovih opera u nastavi glazbe
Mozart i Da Ponte - primjena Mozartovih opera u nastavi glazbe
Mia Jakob
Rad predstavlja neke od mogućnosti korištenja Mozartovih opera Le nozze di Figaro i Don Giovanni u nastavi glazbe na putu prema cilju- odgoju kompetentnog i kritičnog slušatelja i poznavatelja glazbe. Drugo poglavlje rada daje uvid u suradnju dvaju umjetnika, Mozarta i da Pontea te predstavlja Mozartov stav o operi i njegovu ideju kako bi ona trebala izgledati. U trećem i četvrtom poglavlju predstavljeni su odabrani brojevi kroz nastavne metode, odnosno postupak obrade odreĎenog...
Mozartova Lažna vrtlarica kroz prizmu povijesno obaviještenih izvedbi
Mozartova Lažna vrtlarica kroz prizmu povijesno obaviještenih izvedbi
Dario Poljak
Opera Lažna vrtlarica (La finta giardiniera, KV 196) Wolfganga Amadeusa Mozarta stilski je heterogena, ako je promatrana u žanrovskim odrednicama. Iako se radi o operi buffi, u njoj se osim arija pojavljuju likovi i situacije koje imaju elemente serie. Pristup u izvođenju te opere znatno se promijenio tijekom 20. stoljeća, posebno u zadnjim dvama desetljećima te početkom 21. stoljeća, zahvaljujući povijesno obaviještenom izvođenju. Iz perspektive takozvanih studija izvedbi (eng....

Pages