Pages
-
-
Analiza Bachovog Magnificata
-
Irena Markulin Prvi dio rada osvrće se na razvojni put do Bachove kantate, te kantate u okviru Bachova opusa i povijesne okolnosti u kojima je nastao Magnificat. Središnji dio rada odnosi se na analizu Magnificata, po brojevima. Naglasak je na analizi forme i harmonike. U zaključnom dijelu rada autorica istražuje vezu između latinskog tekstualnog predloška i glazbene forme.
-
-
Analiza Bartokova "Divertimenta za gudački orkestar" s obzirom na dirigentsko-tehničku realizaciju
-
Ruben Radica U doba kada je zaraza eksperimentiranja i ekstravagantnosti uzela mah na skoro svim područjima umjetnosti, a naročito u muzici, pojava ličnosti Bele Bartoka djeluje prilično izolirano. U općoj panici za "novim", izgleda kao da se Bartok jedini nije zastrašio "starog" načina muzičke koncepcije. Zakonitosti muzičke forme, funkcionalnost harmonije i tradicionalni kontrapunktski postupci zadržavaju i dalje svoju ulogu u njegovoj muzici.
-
-
Analiza Diabelli varijacija, op. 120 Ludwiga van Beethovena
-
Lucija Borković Tema ovog diplomskog rada je analiza Diabelli varijacija u C-duru, op. 120, najopsežnijeg klavirskog djela Ludwiga van Beethovena. Na početku rada predstavljeni su život i djelo Ludwiga van Beethovena, iznesen je sažet pregled cijelog njegovog stvaralaštva u formi varijacija te je objašnjen povijesni kontekst nastanka Diabelli varijacija. Analizom Diabellijevog valcera koji je poslužio kao tema ovog seta ustanovljene su njegove ključne karakteristike u pogledu formalne i harmonijske...
-
-
Analiza Fantazije i fuge za orgulje na B-A-C-H, Op. 46 Maxa Regera
-
Jelena Horvat Ovaj diplomski rad analiza je jednog od najznačajnijih orguljskih djela Maxa Regera – Fantazije i fuge na B-A-C-H, op. 46. Prvo poglavlje sadrži uvod u temu rada. Biografski podaci koji su predstavljeni u drugom poglavlju rada daju uvid u povijesno-socijalni kontekst unutar kojeg je Reger živio i stvarao. To poglavlje uključuje i opis Regerova skladateljskog stila, kratki prikaz Regerove knjižice Beiträge zur Modulationslehre i opis Grabnerovih pet zakona tonaliteta Maxa Regera....
-
-
Analiza Glazbe za žičane instrumente, udaraljke i čelestu, s posebnim osvrtom na glazbeni jezik Bele Bartoka
-
Maurizia Brajković Za Glazbu za žičane instrumente, udaraljke i čelestu možemo reći da je plod Bartokova zrelog stvaralačkog razdoblja, ali ujedno i sažetak njegova dugotrajnog stilskog razvojnog puta. Nezaobilazna je romantičarska karakteristika, kao odraz utjecaja nacionalnih škola iz razdoblja romantizma, inspiracija narodnom glazbom, koja je naročito prisutna u tematskom sadržaju drugog i četvrtog stavka. Također u okrilju romantizma svoje korijene pronalazi i tehnika tonskog slikanja, kojom...
-
-
Analiza Koncerta za klavir i orkestar op. 33 Dore Pejačević
-
Jelena Domazet Prvi dio rada se osvrće na život i djelo Dore Pejačević. Središnji dio rada se odnosi na analizu Koncerta za klavir i orkestar op. 33, a naglaskom na formalnu analizu i prikaz tonalitetnog plana. Posljednji dio rada donosi harmonijsku analizu, putem koje se želi rekonstruirati harmonijski jezik i stil Dore Pejačević.
-
-
Analiza Kreutzerovih etida za violinu
-
Nataša Veljak Rad sadrži osnovne biografske podatke o Rodolpheu Kreutzeru i analize njegovih etida za violinu. Kreutzer je u 42 etide obradio temeljne elemente violinističke tehnike: funkcioniranje lijeve ruke, dvohvati, trileri, različiti potezi gudala, sinkronizacija lijeve i desne ruke...Njegove etide nisu samo materijal za savladavanje tehničkih elemenata kod sviranja violine, nego i muzikalne skladbe s kojima violinist, uz savladavanje tehničkih elemenata, razvija i osjećaj za frazu....
-
-
Analiza Kromatske fantazije i fuge J. S. Bacha
-
Ivana Novosel U uvodnom dijelu rada bit će govora o općenitim obilježjima barokne polifonije te će se pojasniti karakteristike fantazije i fuge. Zatim slijedi analiza harmonijskog i formalnog sloja, da bi se na kraju, u zaključku, općenite značajke usporedile s nalazom ove specifične analize.
-
-
Analiza Lisztovog ciklusa "Tri Petrarkina soneta"
-
Matija Meić Iznimna ljepota, virtuoznost, uska povezanost sa talijanskom operom, bogata i strastvena poezija, te ekspresivna sinergija pjevačke i klavirske dionice potaknuli su me da se sa velikim veseljem prihvatim proučavnanja ovog, u svijetu umjetničkih pjesama vrlo neobičnog ciklusa. U analizi se nadam pojasniti prožetost Petrarkinog tekstualnog predloška sa Lisztovom glazbom, istražiti formu i motivički radi skladatelja, te ustanoviti vezu sa kasnijim Lisztovim djelima koja se bave sličnom...
Pages
