Pages
-
-
Dirigent kao umjetnički rukovodilac ansambla
-
Violeta Lisse Prvi dio rada osvrće se na povijest dirigentske uloge, te razvoj različitih vrsta sastava. Drugi dio obuhvaća osnove dirigentske tehnike (taktiranje osnovnih i složenih mjera, početne i završne kretnje, problem korone, promjena mjere, izražavanje dinamike). Posljednji dio se odnosi na dirigentski stil i interpretaciju, te istražuje specifične pristupe partituri kroz različita stilska razdoblja povijesti glazbe.
-
-
Dirigent kao voditelj amaterskih ansambala
-
Sonja Martinek Rad nudi pregled povijesnog razvoja dirigiranja, pregled manualne tehnike i rada s ansamblom, primjer proba i rada na intonaciji, disanju, dikciji, tempu, te se osvrće i na izbor repertoara.
-
-
Dirigent tamburaškog orkestra
-
Igor Kudeljnjak Prvi dio rad aosvrće se na povijesni razvoj tambure i tamburaškog orkestra, tamburaški repertoar i pojavu tamburaških orkestara u školama. Središnji dio rada razmatra ulogu dirigenta tamburaškog orkestra (metodika rada s tamburaškim orkestrom, kako formirati orkestar, program/repertoar, motivacija, plan probe, obrada nove skladbe, priprema za nastup).
-
-
Dirigent tamburaškog orkestra
-
Damir Novak Prvi dio rada osvrće se na mjesto i značaj tambure u našoj glazbenoj kulturi, te povijesni razvoj tambure i tamburaškog orkestra, sustav štimanja. Središnji dio anlizira tehniku sviranja tambure (postavljanje lijeve i desne ruke, mogućnosti izvođenja, različite mogućnosti artikulacije) i ulogu dirigenta kod formiranja tamburaškog orkestra.
-
-
Dirigent u baroknom orkestru
-
Marta Dević Rad se osvrće na povijesni razvoj dirigiranja, na probleme baroknog orkestra (instrumenti baroknog orkestra, barokne vrste i forme, interpretacija barokne glazbe), te ulogu čembalista kao dirigenta.
-
-
Dirigenti u razvoju hrvatske muzičke umjetosti
-
Vladimir Benić Rad istražuje početke profesionalizma u području dirigiranja na hrvatskim prostorima. Početak autor fiksira u godini 1827. kada je osnovano "Glasbeno društvo", a s njime i društveni orkestar, čiji je inicijator bio Gjuro pl. Wisner-Morgenstern.
-
-
Dirigentski pristup Hrvatskoj misi u h-molu Josipa Vrhovskog
-
Monika Cerovčec Prvi dio rada se osvrće na život i djelo Josipa Vrhovskog, pitanje nacionalnog smjera u hrvatskoj glazbi i opće značajke mise kao glazbene vrste/forme. Središnji dio rada se odnosi na analizu dirigentskog pristupa kompoziciji Misa u h-molu.
-
-
Dirigentski pristup formiranju djevojačkog zbora
-
Pamela Ramljak Prvi dio rada se osvrće na osobitosti vođenja djevojačkog zbora. Drugi dio rada nudi povijesni pregled djelovanja djevojačkih i drugih ženskih vokalnih ansambala na tlu Hrvatske. Treći dio se osvrće na sam rad sa zborom (sastav i osobitnosti glasova, audicija, prostorna dispozicija i veličina nasambla, upjevavanje, pokus, nastup, obrada skladbe), s naglaskom na primjere aranžiranja za ženski zbor (Ex ore infantium Ivana Lukačića, Sadila sam rogozek u obradi Miroslava...
-
-
Dirigentski pristup interpretaciji renesansnih madrigala
-
Ivan Tikvicki Diplomski rad opisuje povijesni razvoj madrigala u vrijeme glazbene renesanse, navodi njegove najznačajnije karakteristike kroz interpretativnu dirigentsku analizu dvije skladbe velikog renesansnog majstora višeglasja Claudia Monteverdija. Analiziraju se njegovi madrigali Due belli occhi, Dolcissimo uscignolo.
-
-
Dirigentski pristup izvedbi vokalno instrumentalnog djela s amaterskim zborom
-
Josip Nalis Dirigentski pristup izvedbi glazbenog djela, bez obzira na vrstu ansambla jedan je od temeljnih i najbitnijih stvari za kvalitetnu i dobru izvedbu. Dirigent kao centralna ličnost u takvom projektu pristupa izvedbi s već prije određenim karakteristikama, a to su: vrsta glazbe, stilska obilježja, vrsta i veličina ansambla, t esama partitura koja nam ukazuje kako se tu glazbu zamišljao i sam kompozitor. Dirigent svojim pristupom, osim što pokazuje znanje i pripremljenost, pokazuje...
Pages
