Pages

Boris Papandopulo: 10x1 - deset muzičkih impresija svaka po jednu minutu trajanja
Boris Papandopulo: 10x1 - deset muzičkih impresija svaka po jednu minutu trajanja
Nataša Šuleski
U bogatom opusu Borisa Papandopula gotovo da nema glazbenog oblika ili tehnike skladanja koju nije upotrijebio. U njegovim djelima često su prisutni motivi folklorne glazbe (Contradanza, Muka gospodina našega Isukrsta, Kvintet za klarinet i gudački kvartet, Drugi koncert za glasovir i gudački orkestar). Osim kao skladatelj nacionalnog smjera, Papandopulo se istaknuo i kao neobarokni skladatelj (Concerto da camera, Sinfonietta, Mali koncert za klavir). Ciklus 10x1 - deset muzičkih...
Boris Papandopulo: Koncert za ksilofon i gudački orkestar
Boris Papandopulo: Koncert za ksilofon i gudački orkestar
Tomislav Leko
U ovom radu bavit ćemo se analizom Koncerta za ksilofon i gudački orkestar Borisa Papandopula. Njegov opus koji bilježi gotovo 490 kompozicija prikazuje bogatstvo glazbenog jezika te različitih kompozicijskih tehnika zbog čega se smatra jednim od najznačajnijih i najplodonosnijih hrvatskih skladatelja. U cjelokupnoj analizi svih stavaka ovog koncerta bazirat ćemo se na elementima harmonije, polifonije, oblika i određenih kompozicijskih tehnika i na taj način utvrditi pripadnost...
Boris Papandopulo: Madame Buffault - od pronalaska partiture do praizvedbe
Boris Papandopulo: Madame Buffault - od pronalaska partiture do praizvedbe
Fabijan Komljenović
Ovaj rad bavi se operom Madame Buffault Borisa Papandopula, nastaloj na libretu njemačkog slikara Paula Strucka. Rad obuhvaća muzikološke podatke vezane za nastanak partiture, te njen pronalazak, kao i podatke vezane za praizvedbu opere. Središnji dio rada donosi analizu libreta i glazbe, s fokusom na nadrealizam kao okosnicu tekstualnog predloška, te na kolažnu tehniku kao okosnicu organizacije glazbenog materijala.
Boris Papandopulo: Sinfonietta za gudački orkestar
Boris Papandopulo: Sinfonietta za gudački orkestar
Ivan Makar
Ovaj rad posebno se bavi analizom djela Sinfoniette za gudački orkestar. Navedeno djelo ubraja se u najbolje Papandopulove skladbe pa smatram da zaslužuje posebnu pozornost. Analiza se posebno usmjerava na oblik, harmonijski jezik i kompozicijske tehnike. Rad će se dotaknuti i skladateljeva života te njegovih dostignuća koja ga svrstavaju u najznačajnije hrvatske glazbenike 20. stoljeća.
Bosanski muzički folklor
Bosanski muzički folklor
Franjo Grgić
Radnja je muzička analiza zbirke V. Miloševića "Bosanske narodne pjesme I". Autor je tijekom školske godine marljivo analizirao cijelu zbirku te je krajem godine rezultate iznio u radnji.
Brojalica, pokret i ritmičke igre kao elementi ritmičkog odgoja najmlađe dobi učenika
Brojalica, pokret i ritmičke igre kao elementi ritmičkog odgoja najmlađe dobi učenika
Branka Landikušić
Nastava muzičkog odgoja u osnovnoj školi treba da razvije u učenika ljubav i potrebu za muzikom da im dade osnovni muzički odgoj i obrazovanje, koje će im omogućiti da po završetku osnovne škole postanu aktivni sudionici muzičkog života svoje sredine, a to znači da će moći s razumijevanjem i interesom pratiti muzički život, pomagati njegov razvoj i u granicama svojih muzičkih sposobnosti i interesa uspješno se uključiti u raznovrsne muzičke kolektive.
Brojevi i njihovo značenje u glazbi
Brojevi i njihovo značenje u glazbi
Jasmina Belošević
Brojevi su s glazbom bili povezivani još od antičkog doba. Grčki su filozofi, na čelu sa slavnim Pitagorom, bili duboko uronjeni u mistiku brojeva, u njihovu presudnu važnost i simboliku u stvaranju svijeta i biti svemira samog. Pitagorejsko je nasljeđe vjerno čuvano i prenošeno kroz stoljeća sve do današnjeg doba. S tom se strujom isprepliću i one vezane za korištenje raznih brojevnih nizova u glazbi, primjerice Fibonaccijevog niza te proporcije zlatnog reza, a isto tako je...
Bruno Bjelinski: glazbeno-scenska djela za djecu
Bruno Bjelinski: glazbeno-scenska djela za djecu
Marijana Vrhovec
Bruno Bjelinski jedan je od najistaknutijih hrvatskih skladatelja dvadesetog stoljeća. Uz bogat opus kojeg čine djelaiz različitih glazbenih područja, Bjelinski se osobito bavio problemima dječjeg glazbenog kazališta. U ovom su radu opisana neka od njegovih najuspješnijih glazbeno-scenskih djela namijenjenih mladima. Bruno Bjelinski, uz svoje suvremenike B. Papandopula, M. Cipru i S. Šuleka pripada onim hrvatskim autorima koji su snažno afirmirali sva područja skladateljstva,...
Bugarštice
Bugarštice
Radmila Stanković
"Uz ostale narode Evrope, i naš narod je zauzeo vidno mjesto u stvaranju epske poezije. Možda se i s pravom može reći da je malo naroda koji bi se u epskom stvaralaštvu mogli takmičiti s nama."
C. Debussy: Gudački kvartet u g-molu, op. 10
C. Debussy: Gudački kvartet u g-molu, op. 10
Ivana Kovač
Izraz simbolizam je s vremenom brisao razliku između Debussyevih djela i djela umjetnika koji su se htjeli iz drugih umjetnosti približiti glazbi. Takav prijenos termina, a nužno i koncepcije iz jedne u drugu domenu, nije bez primjera koji su u nastavku potvrđivali tu situaciju. Simbolizam je ubrzo postao nedovoljan termin za definiciju Debussyeve glazbe; iako je poznavao umjetničke smjerove (naturalizam, impresionizam, prerafaelizam, poentilizam, simbolizam, fovizam, ekspresionizam,...
C. Debussy: Preludij za poslijepodne jednog fauna
C. Debussy: Preludij za poslijepodne jednog fauna
Barbara Kajin
Ovaj diplomski rad bavit će se jednim od najvažnijih djela kasnog 19. stoljeća, skladbom Preludij za poslijepodne jednog fauna Claudea Debussyja. Cilj rada je omogućiti bolje razumijevanje skladbe pomoću formalne (i harmonijske) analize, a dirigentima prikazati jednu od mogućnosti priprema i pristupa skladbi uopće. Rad je podijeljen u pet cjelina: ukratko o impresionizmu, kratka biografija skladatelja, općenito o djelu, formalna analiza i na koncu dirigentska priprema. Korištena...
C.M. von Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru, op. 75
C.M. von Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru, op. 75
Natalija Jarec
Tema diplomskog rada je formalna analiza koncerta za fagot i orkestar u F-duru, op.75, Carl Maria von Webera. U drugom poglavlju nalazi se životopis skladatelja. U trećem poglavlju su podaci o samom koncertu: kada je napisan, kada je izdan i prvi put izveden itd. Četvrto poglavlje donosi definicije oblika od kojih se sastoji ovaj koncert. U petom poglavlju nalazi se formalna analiza koncerta, odnosno svako poglavlje opisuje pojedini stavak. U posljednjem poglavlju iznosim svoje viđenje...

Pages