Josip Štolcer Slavenski: u potrazi za "pratonom"

diplomski rad

• Autor: Vedran Lesar
• Mentor: Dalibor Davidović (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Muzička akademija; (II. odsjek za muzikologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-10-16, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: UMJETNIČKO PODRUČJE; Glazbena umjetnost

Sažetak

Josip Štolcer Slavenski (1896–1955) velik je dio svoga stvaralačkog vijeka pokušavao ostvariti djelo što ga je naslovio Misterij, no ta nastojanja nisu nikad doživjela svoje ispunjenje. Putem istraživanja skladateljeve misli o glazbi, ovaj rad pokušava otkriti moguće razloge zbog kojih je djelo ostalo nedovršeno. Rad pritom polazi od paralelnog razvoja koncepcije Misterija i skladateljeva koncepta 'astroakustike', znanosti koja se bavi određenjem 'pratona', pod čime skladatelj podrazumijeva zvučanje kozmosa čija se harmonija preslikava na harmoniju ovoga svijeta i glazbe u njemu. S druge strane, u ovome se radu Štolcerovo nerealizirano djelo promatra i kao gesamtkunstwerk, koncept 'cjelovite' umjetnosti što ga je razvio Richard Wagner, a potom prihvatio i donekle modificirao Aleksandar Skrjabin. Čini se da je upravo Skrjabinov model gesamtkunstwerka presudno utjecao na Štolcerove ideje u pozadini Misterija, koje su se dosad promatrale isključivo u svjetlu skladateljeve bliskosti sa zenitističkim pokretom. Naposljetku, Štolcerove se zamisli razmatraju i na primjerima realiziranih djela koja su svoje idejno ishodište imala u Misteriju – Chaosa i Religiofonije / Simfonije Orijenta.

Sažetak (engleski)

Josip Štolcer Slavenski (1896–1955) has been thinking of conceiving a piece called Misterij (Mysterium) throughout most of his mature life. The piece, however, has never been completed. Through the research of his thought about music, this paper tries to discover why the piece has not been (and could not be?) completed. This pursuit departs from the parallelism between the composer’s ideas about Misterij and his pseudoscientific concept of the astroacoustics. The model for the astroacoustics can be found in composer’s earlier notion of Urton, a term referring to the sound of the cosmos whose harmony is reflected in the harmony of this world and the harmony of ‘its’ music. Slavenski’s work is scrutinized through the concept of Gesamtkunstwerk as well. This system of ideas about the art established by Richard Wagner experienced some modifications in the work of Alexander Scriabin (Skryabin). Scriabin’s model of Gesamtkunstwerk, as it seems, had a great influence on the Slavenski’s ideas related to his Misterij, which were until now scrutinized only through (only partially confirmed) composer’s vicinity to the Zenithist movement. Finally, Slavenski’s thought is scrutinized through some of his completed works that employ some of the ideas of Misterij – Chaos and Religio(no)phony / Symphony of the Orient.

• Ključne riječi: Glazba 20. stoljeća; Josip Štolcer Slavenski; astroakustika; harmonija; gesamtkunstwerk
• Ključne riječi (engleski): 20th-century music; Josip Štolcer Slavenski; astro-acoustics; harmony; Gesamtkunstwerk
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:116:571553
• Studijski program: Naziv: Muzikologija; smjerovi: Muzikologija, Etnomuzikologija; Smjer: Muzikologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra muzike (mag.musicol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-10-24 09:56:12