Paginacija

Dr. Julije Bajamonti i njegov rad na području muzičke umjetnosti
Dr. Julije Bajamonti i njegov rad na području muzičke umjetnosti
Ana Urukalo
Po svom filozofskom nazou na svijet J. Bajamonti je bio učenik velikih enciklopedista. God. 1770 pisao je izvatke iz Voltaireovih djela; po uzoru na Diderota počeo je sastavljati enciklopedijski rječnik, a od Rousseauovih djela preveo je Juliju i pismo o francuskoj muzici. Bajamonti na njih podsjeća ne samo po svojim nazorima, nego i po satiričkoj formi nekih epistola i polemičkih spisa. Međutim, njegova filozofija nije jedinstvena, ima i u njoj protuslovlja. Životne prilike mu nisu...
Dr. Pavao Markovac
Dr. Pavao Markovac
Andrija Tomašek
U našoj sredini muzikološka djelatnost pojavila se tek pred storinu godina. Uzroke tome treba tražiti uglavnom u objektivnim, dobro poznatim historijskim okolnostima. Stoljeća provedena u političkoj zavisnosti, koja je - uz neprekidne borbe za golo fizičko održanje - uvjetovala i ekonomsku zaostalost, nisu nikako bila pogodna za razvoj bilo kakve umjentosti, pa ni muzike. A gdje nema muzike, ne može biti ni njenih popratnih pojava.
Dr. Pavao Markovac
Dr. Pavao Markovac
Andrija Tomašek
"U našoj sredini muzikološka se djelatnost pojavila tek pred stotinu godina. Uzroke tome treba tražiti uglavnom u objektivnim, dobro poznatim historijskim okolnostima. Stoljeća provedena u političkoj zavisnosti, koja je - uz neprekidne borbe za golo fizičko održanje - uvjetovala i ekonomsku zaostalost, nisu nikako bila pogodna za razvoj bilo kakve umjetnosti, pa ni muzike. A gdje nema muzike, ne može biti ni njenih popratnih pojava."
Dramaturško značenje lajtmotiva u djelima Richarda Wagnera
Dramaturško značenje lajtmotiva u djelima Richarda Wagnera
Oliver Belošević
Tko može poslušati Tristana i Isoldu i mirno reći da ga se ništa nije dojmilo, odnosno ne primijetiti takozvani tristan akord koji je zaštitni znak te muzičke drame i čitavog razdoblja koje slijedi? Wagnerova je glazba odista upečatljiva u svakom smislu te riječi.
Druga simfonija u c-molu - Simfonija uskrsnuća, Gustava Mahlera
Druga simfonija u c-molu - Simfonija uskrsnuća, Gustava Mahlera
Jasminka Lemić
Djelo ću analizirati po partituri Mahlerove Druge simfonije i izdanju Philharmonia Partituren, revidirano izdanje, Universal Edition, Wien-London, a služit ću se i glazbenom snimkom u izvedbi Bavarski radio simofnijski orkestar i zbor, dirigent Rafael Kubelik, a solisti: Edith Mathis (sopran) i norma Procter (alt).
Društvena uloga primadone i impresarija u talijanskim operama 18. stoljeća
Društvena uloga primadone i impresarija u talijanskim operama 18. stoljeća
Martina Bratić
Sustavno istraživanje opernoga spektakla iznimno je zastupljeno u muzikološkoj literaturi. Ipak, zamjetna je pojava istraživanja "šire slike", koja nastaje uključivanjem opernoga žanra u najrazličitija socijalna čvorišta i otkrivanjem njegova značenja za društvo i obratno. Fenomen primadone u okvirima operne produkcije 18. stoljeća također nije sustavno istraživan, osim pokojega disperzivno artikuliranoga izdanja koje se usredotočuje na sagledavanje socijano-fenomenološke...
Društvena uloga zborskog pjevanja
Društvena uloga zborskog pjevanja
Branka Bubalo
Rad istražuje teme: "razvoj zborskog pjevanja od početka završno s romantikom", "razvoj amaterskih društava u evropskim zemljama i Jugoslaviji", i "uloga zborskog pjevanja u školi".
Drvo za rezonanciju
Drvo za rezonanciju
Martin Češnjak
Analizom mehaničkih parametara odabrani primjeri drva za rezonanciju će se kategorizirati se prema svojoj svrsi i upotrebi uz priložene slike analiziranih vrsta.
Duhovne kompozicije Stevana Stojanovića Mokranjca - dirigentska analiza
Duhovne kompozicije Stevana Stojanovića Mokranjca - dirigentska analiza
Marica Berić
Prvi dio rada se osvrće na život i djelo Stevana stojanovića Mokranjca te u kratkim crtama prezentira opće značajke srpske duhovne glazbe. Središnji dio rada se odnosi na analizu odabranih kompozicija (O kako bezakonnoje sonmišće, Liturgija sv. Jovana Zlatoustog).
Dvanaest duhovnih koncerata iz zbirke "Parnassia militia" V. Jelića
Dvanaest duhovnih koncerata iz zbirke "Parnassia militia" V. Jelića
Milan Grgić
Prvi dio rada se osvrće na život i djelo Vinka Jelića, te kontekst nastanka zbirke Parnassia militia. Središnji dio rada obuhvaća analizu zbirke (forma, motivski rad, melodika, kadenciranje, harmonija, kontrapunktski postupci).
Dvanaesttonska tehnika i njezine forme: varijacijske tehnike u Varijacijama za orkestar op. 31 (1928) Arnolda Schonberga
Dvanaesttonska tehnika i njezine forme: varijacijske tehnike u Varijacijama za orkestar op. 31 (1928) Arnolda Schonberga
Marija Benić
Temeljna je ideja ovog rada otkriti mogućnosti artikulacije tradicionalne forme kao što je tema s varijacijama dvanaesttonskom tehnikom. To znači otkriti i protumačiti kako u jednom djelu zajedno mogu egzistirati dvanaesttonska tehnika kao tipična odrednica Nove glazbe i tradicionalna forma. Analiza je usmjerena prema otkrivanju značenja dvanaesttonske tehnike koje je realizirano u konkretnom umjetničkom djelu.
Dvorakov glazbeni idiom na razmeđi Brahmsa i Brucknera na primjeru Simfonije br. 9 "Iz Novoga svijeta", op. 95
Dvorakov glazbeni idiom na razmeđi Brahmsa i Brucknera na primjeru Simfonije br. 9 "Iz Novoga svijeta", op. 95
Davor Konfic
Zadatak ovog diplomskog rada bio je napraviti analizu Simfonije br. 9, op. 95 "Iz Novoga svijeta" Antonina Dvoraka, te Simfonije br. 3, WAB 103 Antona Brucknera, i Simfonije br. 4 op. 98 Johannesa Brahmsa. Cilje je bio usporediti stvaralačke idiome ovih triju skladatelja, te pronaći Dvorakovo mjesto na razmeđi Brahmsovog i Brucknerovog stvaralaštva, tj. njihovog "polarnog odnosa".

Paginacija