Paginacija

Sergej Prokofjev: 6. klavirska sonata - pogled na formalnu i harmonijsku strukturu
Sergej Prokofjev: 6. klavirska sonata - pogled na formalnu i harmonijsku strukturu
Dario Maleš
Klasična dimenzija Prokofjevljeve glazbe se, između ostalog, ogleda u izboru forme. Najčešći muzički oblici njegove instrumentalne glazbe su upravo klasični - sonata, koncert, varijacije, složena trodijalna pjesma i sl. Ipak, Prokofjev se vrlo rijetko striktno držao klasične strukture. Tradicionalne oblike je uspijevao osvježiti novim formalnim rješenjima koja, međutim, najčešće nisu dovodila u pitanje samu osnovu i karakter oblika. Ovo se posebno odnosi na sonatnu formu koju...
Sergej Prokofjev: Druga sonata za violinu i klavir, op. 94a
Sergej Prokofjev: Druga sonata za violinu i klavir, op. 94a
Marko Glogović
Tema ovog diplomskog rada je analiza razlika između Druge sonate za violinu u D- duru, op. 94a Sergeja Prokofjeva i njene originalne verzije za flautu, op. 94. Priređivanjem sonate za violinu, Prokofjev je maksimalno iskoristio zvukovne mogućnosti koje violina kao instrument nudi. Istraživajući zvukovne boje, kontraste i efekte, Prokofjev je napisao jedno od tehničkih najzahtjevnijih djela komorne literature za violinu i klavir.
Sergej Prokofjev: Koncert za violinu br. 1 u D-duru, op. 19
Sergej Prokofjev: Koncert za violinu br. 1 u D-duru, op. 19
Ana Pavković
U ovome radu prikazat će se život i djelo Sergeja Prokofjeva, jednog od najznačajnijih ruskih skladatelja 20. stoljeća. Poseban naglasak stavit će se na njegov Koncert za violinu br. 1 u D-duru, op. 19, koji predstavlja nezaobilazno djelo violinističkog repertoara.
Sergej Prokofjev: Treća sonata, op. 28
Sergej Prokofjev: Treća sonata, op. 28
Lidija Škuflić
Ovaj rad donosi biografiju Sergeja Prokofjeva te formalnu i interpretativnu analizu njegove Treće sonate u a-molu, op. 28. Prokofjev je u skladanju često koristio klasični instrumentalni ciklus – sonate, simfonije i koncerte, a skladao je i balete i opere pa čak i filmsku glazbu. Treća sonata u a-molu, op. 28, najkraća je od devet dovršenih klavirskih sonata S. Prokofjeva. Sonata u jednom stavku spaja klasičnu sonatnu formu sa stilskim obilježjima karakterističnim za početak...
Sergej Rahmanjinov: Vespere, op. 37
Sergej Rahmanjinov: Vespere, op. 37
Marko Bertić
U svojem diplomskom radu ponudio sam analizu jednog od najznačajnijih djela ne samo ruske crkvene zborske glazbe, nego i zborskih djela općenito. Vespere, op. 37 djelo je ruskog skladatelja Sergeja Rahmanjinova, a u svojoj iscrpnoj analizi svih petnaest stavaka dotaknuo sam se elemenata harmonije, oblika, kompozicijskih tehnika i instrumentacije. Cjelokupnu analizu svakog stavka napravio sam samostalno uz isticanje prvenstveno oblika, a zatim značajnijih ili dvojbenijih mjesta vezanih uz...
Sergej Rahmanjinov: Vespere, op. 37
Sergej Rahmanjinov: Vespere, op. 37
Marko Bertić
U svom diplomskom radu ponudio sam analizu jednog od najznačajnijih dijela ne samo Ruske crkvene zborske glazbe, nego i zborskih dijela općenito. Vespere, op.37. , djelo je ruskog skladatelja Sergeja Rahmanjinova, a u svojoj iscrpnoj analizi svih petnaest stavaka dotaknuo sam se elemenata harmonije, oblika, kompozicijskih tehnika i instrumentacije. Cjelokupnu analizu svakog stavka napravio sam samostalno uz isticanje prvenstveno oblika, a zatim značajnijih ili diskutabilnijih mjesta...
Set bubnjeva u suvremenoj glazbi
Set bubnjeva u suvremenoj glazbi
Gregor Hrovat
Tradicionalno smatrani instrumentom koji se prvenstveno koristi za improvizacije u popularnoj glazbi, bubnjevi su se u suvremenoj glazbi pojavili kao solo instrument sa zapisanom notacijom. Iako danas sve više raste interes za repertoar bubnjeva, skladatelji su bili inspirirani ovim instrumentom od njegovih ranih razvojnih faza u ranom dvadesetom stoljeću. U kontekstu popularne glazbe, generacije su bubnjara istraživale nove glazbene i tehničke mogućnosti bubnjeva. Upravo ta priča...
Shinichi Suzuki - Suzuki metoda
Shinichi Suzuki - Suzuki metoda
Andrea Rizoniko
Rad donosi biografiju autora Suzuki metode, Shinichija Suzukija, te u glavnim crtama prikazuje način na koji se njegova metoda u glazbenim školama primjenjuje diljem svijeta. Zaključni dio rada promatra prednosti i mane ove metode.
Silvije Bombardelli - prilozi za istraživanje
Silvije Bombardelli - prilozi za istraživanje
Mila Kuzmanović
Silvije Bombardelli dominantna je figura splitskog glazbenog i kazališnog života između 1950. i 1980. godine. Bombardellijeva razgranata djelatnost nameće potrebu za valorizacijom svih aspekata njegova izvanglazbenog djelovanja, a s obzirom na širinu i kompleksnost problematike, možda je na ovom stupnju istraživanja primarno usredotočiti se na prikaz njegova skladateljskog djela bez tendencija da se elaborira u kojoj je mjeri njegov opus sukladan teorijskim i ideološkim konotacijama...
Simfonije Luke Sorkočevića
Simfonije Luke Sorkočevića
Franc Bilić
Sačuvana Sorkočevićeva djela otkrivaju da je bio ne samo prvi hrvatski kompozitor simfonija, nego i izraziti simfoničar. Struktura i sadržaj gotovo svih njegovih instrumentalnih djela nose obilježja talijanske pretklasične simfonije kakvu je razvio G. B. Sammartini ne bez utjecaja Sorkočevićeva učitelja Rinalda Da Capue. Osim simfonija u arhivu Male braće sačuvao se i niz sonata za violinu i klavir, nekoliko klavirskih djela i vokalnih kompozicija. Rad u svom središnjem dijelu...
Simptomi napetosti i tehnike opuštanja pred nastup
Simptomi napetosti i tehnike opuštanja pred nastup
Monika Zlatarek
Svrha ovog rada bila mi je osvijestiti promjene koje trpi umjetnost pod pritiskom. Volimo glazbu, a uvijek je dobro raditi ono što volimo. Iz toga proizlazi ljudska potreba da dijelimo ono što volimo kako bi se naše zadovoljstvo povećalo. Međutim, izloženost tuđem mišljenju i kritici svakako je povod stresnoj situaciji na koju naše tijelo vrlo različito reagira. Pod povećalom postajemo svjesni svoje malenkosti i nesvjesno zadiremo u svoj unutarnji svijet više nego što mislimo da...
Sinestezija među glazbenicima u Hrvatskoj
Sinestezija među glazbenicima u Hrvatskoj
Karla Šain
Cilj ovog istraživanja je bio je prikupljanje podataka o učestalosti sinestezije među glazbenicima te koji tipovi sinestezije prevladavaju među njima. Daljnji su ciljevi bili prikupljanje podataka o pozitivnim, odnosno negativnim stranama sinestezije kod ispitanika te njezina utjecaja na svakodnevni život. Istraživanje je provedeno u Republici Hrvatskoj na uzorku od 174 ispitanika. S pomoću standardiziranog upitnika The Synesthesia Battery (Eagleman, Kagan, Nelson, Sagaram i Sarma,...

Paginacija