Izazovi visokoškolskog obrazovanja jazz glazbenika

diplomski rad

• Autor: Nereo Arbula
• Mentor: Mojca Piškor (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Muzička akademija; Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-10-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: UMJETNIČKO PODRUČJE; Glazbena umjetnost

Sažetak

Od same pojave jazza u Hrvatskoj, učenje je jazza bilo neformalno i
izvaninstitucionalno te su domaći glazbenici u potrazi za formalnim jazz obrazovanjem
mahom bili prisiljeni odlaziti izvan zemlje. Tijekom prošlosti, glazbenici su učili svirati jazz
na različite načine, ponajviše slušajući i imitirajući ono što čuju. U jednom trenu javile su se
neke knjige o jazzu koje su također koristili no gledajući pozornije, čini se da se princip
učenja jazz glazbe nije bitno izmijenio. Razvojem tehnologija i ubrzavanjem protoka
informacija, mnoge su stvari postale dostupnije i jednostavnije, no u suštini, neformalno
glazbeno obrazovanje je oduvijek bilo isto. U Sjedinjenim Američkim Državama, krajem
četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, formalni su studijski programi jazza postali dijelom
sveučilišnog obrazovanja. U institucionalno visokoškolsko obrazovanje u Europi, jazz ulazi
šezdesetih godina, no većina studijskih programa oblikovana je od osamdesetih godina
naovamo.

• Ključne riječi: jazz; hrvatski jazz; jazz obrazovanje; učenje jazza; sviranje jazza; jazz i umjetnička glazba
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:116:282703
• Studijski program: Naziv: Glazbena pedagogija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra muzike (mag. mus.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-12-06 13:47:58