Pages

Solo pjesma kod makedonskih kompozitora
Solo pjesma kod makedonskih kompozitora
Zorica Stošić
Makedonci posjeduju muzičku prošlost o kojoj se još i danas ne zna dovoljno. Utjecaj bizantske muzike primjećuje se ponekad u ritmici i melodici makedonskog folklora. Ako je generacija starijih makedonskih kompozitora koja je djelovala između dva rata i u prvim godinama poslije revolucije tražila svoj kompozitorski izraz u vokalnoj muzici čija se melodika i ritmika temeljila na izvornom folkloru, pojava Vlastimira Nikolovskog predstavlja jednu novu muzičku generaciju, koja se i dalje...
Solo-pjesme Josipa Hatzea
Solo-pjesme Josipa Hatzea
Donata Hrupelj
Prvi dio rada se u kratkim crtama osvrće na život i djelo Josipa Hatzea, zatim na položaj Josipa Hatzea u povijesti hrvatske glazbe, s osobitim naglaskom na solo-pjesmu. Središnji dio rada se odnosi na analizu Hatzeovih solo-pjesama (forma, melodika, harmonika, odnos teksta i glazbe, motivski rad itd.).
Solo-pjesme Vatroslava Lisinskoga
Solo-pjesme Vatroslava Lisinskoga
Nada Korbar
Prvi dio rada se osvrće na društvene, političke i umjetničke prilike u Hrvatskoj u vrijeme Vatroslava Lisinskog. Zatim autorica istražuje solo pjesmu kao vrstu i odnos članova Ilirskog pokreta prema solo pjesmi kao vrsti. Središnji dio rada se odnosi na analizu Lisinskijevih solo pjesama.
Solo-popijevke Vladimira Berse
Solo-popijevke Vladimira Berse
Ružica Bonifačić
Vladimir Bersa, nekada cijenjen i češće izvođen hrvatski skladatelj, poznat prvenstveno po svojim opernim djelima, odavneo je već potpuno zaboravljen, kako sa praktične, izvodilačke strane, tako i u teoretskom, muzikološkom smislu. Godine njegova života (1864-1927), a u prvom redu njegova skladateljska ostvarenja, smještaju ga u oveći krug Zajčevih suvremenika i sljedbenika, koje je i čija je djela većinom zadesila ista Bersina sudbina. Svrha ovog rada je da se prvenstveno...
Sonata u D-duru op. 10 br. 3 Ludwiga van Beethovena
Sonata u D-duru op. 10 br. 3 Ludwiga van Beethovena
Petar Krokar
U ovom radu kratko ulazimo u svijet Beethovenova klavirskog opusa kao središnjeg dijela programa mojeg diplomskog koncerta. Razlozi izbora ovog djela su pravilnost forme, kompaktnost same skladbe te raznolikost materijala. Ova sonata predstavlja jedan od boljih uvida u skladateljevu ranu fazu skladanja, zajedno s ostale dvije sonate opus 10, klavirskim koncertom u B-duru opus 19, gudačkim trijima opus 9 i sonatama za glasovir i violinu opus 12. U kratkom osvrtu naglasak će biti stavljen...
Sonata u F-duru br. 22, op. 54 Ludwiga van Beethovena
Sonata u F-duru br. 22, op. 54 Ludwiga van Beethovena
Luka Škrlec
Ovaj diplomski rad bavi se analizom sonate br. 22 u F-duru, op. 54 Ludwiga van Beethovena. Na početku rada ukratko je iznesena biografija Ludwiga van Beethovena. Nadalje je sonata op. 54 stavljena u kontekst sve 32 klavirske sonate Ludwiga van Beethovena kao i u uži kontekst ostalih dvostavačnih klavirskih sonata Beethovena. Iznesen je kontekst nastanka sonate op. 54 te njezin položaj u stvaralaštvu Beethovena kao i informacije o karakteru i značenju sonate op. 54. Glavni dio ovog...
Sonata u h-molu op.58 Frederyka Chopina
Sonata u h-molu op.58 Frederyka Chopina
Tihana Šmit
Nakon uvoda u stilsko razdoblje glazbenog romantizma i životopis Frederyka Chopina, autorica piše o njegovom harmonijskom jeziku. Središnji dio radnje je analiza Sonate u h-molu op.58 u aspektima oblika, harmonije, melodije i ritma.
Sonata za violončelo i glasovir u d-molu Claudea Debussyja: analogije s nijemim filmom i estetskom paradigmom Waltera Benjamina
Sonata za violončelo i glasovir u d-molu Claudea Debussyja: analogije s nijemim filmom i estetskom paradigmom Waltera Benjamina
Adrian Pelc
Ovaj se rad bavi mogučnošću analize Debussyjevih kasnih skladbi (prvenstveno sonate za violončelo i glasovir) kroz upotrebu filmološke terminologije. Razmotrit će se analogije Debussyjeve glazbe s montažnim postupcima ali i potencijal za analizu koji sadrži sintagma "film atrakcije" Toma Gunninga. Također, kroz estetsku će se teoriju Waltera Benjamina naznačiti pozicija kasnih Debussyjevih djela unutar modernizma.
Sonate i partite za violinu solo Johanna Sebastiana Bacha
Sonate i partite za violinu solo Johanna Sebastiana Bacha
Lara Rimac
U svom diplomskom radu ću govoriti o sonatama i partitama za solo violinu Johanna Sebastiana Bacha, te njihovoj važnosti u repertoaru ozbiljnog violinista. Ukratko ću govoriti o Bachovom životu i stvaralaštvu njegova bogata skladateljskoga života. Osvrnuti ću se na važan vremenski period kada je živio u Cöthenu u kojem je nastalo najviše svjetovnih instrumentalnih djela. Opisat ću okolnosti u kojima su nastale Partite i sonate za violinu solo te važnu razliku koju čini sviranje...
Sonate i partite za violinu solo Johanna Sebastiana Bacha BWW 1001-1006
Sonate i partite za violinu solo Johanna Sebastiana Bacha BWW 1001-1006
Andrea Nikolić
Diplomski rad predstavlja analizu baroknih oblika suite (partite) i sonate (sonata da chiesa, sonata da camera), te detaljnu analizu djela Johanna Sebastiana Bacha uz poseban osvrt na izvođačku praksu barokne glazbe. Analiza obuhvaća djela (sonate i partite) BWV 1001-1006.
Sonatni allegro Mozartovih i Beetovenovih klavirskih sonata
Sonatni allegro Mozartovih i Beetovenovih klavirskih sonata
Tomislav Previšić
Diplomski rad predstavlja kratki razvoj sonate kroz povijest. Bavi se povijesnim razvojem sonatnog oblika te problematikom sviranja i razumijevanja sonatnog oblika. Diplomski rad donosi detaljni osvrt na dva sonatna oblika skladatelja W. A. Mozarta i L. van Beethovena.
Sopele
Sopele
Pero Gotovac
U neobično bogatom i različitom muzičko-folklornom materijalu naše zemlje vidno mjesto zauzimaju pučki instrumenti. Prema Kuhačevoj podjeli, oni su svrstani u tri osnovne grupe: kordophone, aerophone, membranophone. Sopele ili sopile su pučki muzički instrument, ili bolje rečeno dva instrumenta koja čine par, iz gore navedene "aerophone" grupe. Spadaju dakle u duvačke instrumente, a osnovna karakteristika im je pisak sa dvostrukim udarnim jezičkom.

Pages