Pages

Kompozicijska teorija Miltona Babbitta i analiza "Triju skladbi za klavir" (1947.)
Kompozicijska teorija Miltona Babbitta i analiza "Triju skladbi za klavir" (1947.)
Ana Rebrina
Kompozicijska teorija Miltona Babbitta oslanja se na Schönbergove i Webernove postupke te ih proširuje na organizaciju svih parametara glazbe. Korijeni svih inovacija koje je predstavio kroz svoje dugo stvaralaštvo vidljivi su već u ranom opusu. Neke od inovacija predstavljene su u analizi Triju skladbi za klavir [Three Compositions for Piano], a uključuju teoriju o svekombinatornim heksakordima, predsređivanje građe materijala u potki, organizaciju ritma i ostalih parametara. Prva od...
Kompozicijsko-tehničke značajke skladbi za orgulje Anđelka Klobučara
Kompozicijsko-tehničke značajke skladbi za orgulje Anđelka Klobučara
Hana Breko
Prvi dio rada kratko se osvrće na stanje istraživanja o ovoj temi, te donosi kronološki popis skladbi za orgulje solo Anđelka Klobučara. Središnji dio rada predstavlja analizu četrnaest skladbi nastalih u periodu između 1952. i 1989. godine. U zaključku ih autorica po značajkama dijeli na dvije skupine, u prvu skupinu ubraja djela koja su nastala za određene prigode ili su skladana na predloške kao što su napjevi iz Cithare octochorde i Pavlinske pjesmarice, dok u drugu skupinu...
Kompozitori 20. stoljeća - Ravel, Jolivet, Dubois, Takemitsu
Kompozitori 20. stoljeća - Ravel, Jolivet, Dubois, Takemitsu
Rašeljka Lucija Petrač
U 19. st. kompozitori nisu mnogo skladali solo kompozicije ili kompozicije komorne glazbe za flautu, već su bili više posvećeni gudačkim kvartetima, orkestralnoj i pijanističkoj glazbi. No u 20. st., kada se rađaju mnoge ideje i želje za originalnim ansamblima, nastaju dva najpoznatija primjera koja su otvorila novu dimenziju zvuka i značenja flaute – Schönbergov Pierrot Lunaire i Debussyjeva Sonata za flautu, violu i harfu. Doduše već je Debussy s Mallarméovim Faunom na...
Kompozitori u nastavi glazbenog odgoja u osnovnoj školi
Kompozitori u nastavi glazbenog odgoja u osnovnoj školi
Igor Gorše
Rad istražuje ulogu slušanja glazbe u okviru nastave glazbene kulture, te zastupljenost kompozitora u nastavi glazbenog odgoja i to gledajući na etape školovanja (od nižih ka višim razredima) i diferencirajući podatke o hrvatskim i stranim skladateljima.
Kompozitori za djecu
Kompozitori za djecu
Ivan Povijač
U radu se prezentiraju ulomci iz skladbi europskih skladatelja koji su priređeni kao pjesme za djecu, ili kao instrumentalne skladbe prikladne dječjoj dobi. Od hrvatskih kompozitora, spominju se djela Matetića-Ronjgova, Rudolfa Matza, Štolcera-Slavenskog, Njirića, Ivana Brkanovića, Lovre Županovića i Brune Bjelinskoga.
Komunikacija i vrednovanje u muzici
Komunikacija i vrednovanje u muzici
Gordana Kazija
Rad istražuje slijedeća pitanja: psihološki aspekti umjetnosti, bit muzike i muzičkog djela, komunikacija u umjetnosti, problemi umjetničkog vrednovanja muzičkog djela, glazbena kritika u odnosu na suvremenu glazbu.
Koncepcija predmeta Glazbena kultura u osnovnoj školi
Koncepcija predmeta Glazbena kultura u osnovnoj školi
Katarina Seletković
Vodeći hrvatski pedagozi današnjice, pogleda usmjerenog k Zapadu, s "debelim" razlogom upozoravaju na gotovo alarmantno stanje u hrvatskom školstvu. Nije pretjerano govoriti o krizi hrvatskog školstva danas. Dogmatsko mišljenje i dogmatski pristup pedagogiji postali su stil rada i ponašanja i ujedno ozbiljne kočnice bržem razvoju pedagogije, pa i samog društva. Nekritično se prihvaćaju stavovi, mišljenja i znanja i prenose se putem stručne i udžbeničke literature s generacije...
Koncert za domru i orkestar u g-molu Nikolaja Budaškina: formalna analiza i tehnički aspekti izvedbe
Koncert za domru i orkestar u g-molu Nikolaja Budaškina: formalna analiza i tehnički aspekti izvedbe
Srđan Stanojević
Diplomski rad razmatra tehničke aspekte izvedbe te formalnu analizu Koncerta za domru i orkestar u g-molu Nikolaja Budaškina, obrađenog za bisernicu i klavir. Život i stvaralaštvo ruskog skladatelja Nikolaja Budaškina obrađeno je u prvom poglavlju nakon čega slijedi formalna analiza svakog pojedinog stavka kao i solističke kadence unutar prvog stavka. Poseban naglasak diplomskog rada je na tehničkim aspektima izvedbe gdje se analizom tehnički i interpretativno zahtjevnih dijelova...
Koncert za orgulje i orkestar "Die Suche nach dem Licht"
Koncert za orgulje i orkestar "Die Suche nach dem Licht"
Krešimir Klarić
Promatrajući povijest zapadne klasične glazbe može se primijetiti da su orgulje imale veliku ulogu u životima raznih skladatelja, a bile su značajne i za razvitak instrumentalne glazbe na prijelazu iz renesanse u barok. Orgulje su jedan od najsloženijih instrumenata čija veličina i opseg tonova koje mogu proizvoditi varira od malih prijenosnih instrumenata s jednim manualom i jednim ili svega par registara, do onih koje zbog svoje veličine i kompleksnosti trakture postaju dijelom...
Koncert za udaraljke Jurice Hrenića i Andrea Joliveta - izvođačka analiza i usporedba
Koncert za udaraljke Jurice Hrenića i Andrea Joliveta - izvođačka analiza i usporedba
Štefan Đurković
Poĉetkom 20. stoljeća udaraljke – uz svoju dotadašnju ulogu velike i raznovrsne grupe instrumenata u simfonijskom ili opernom orkestru – privlaĉe sve više skladatelja i kao solistiĉka glazbala. Odabirom jednog od najranijih koncerata za udaraljke, iz sredine 20. stoljeća, za usporedbu s jednim od najnovijih, utemeljio sam polazište za svoj diplomski rad u kojem ću izvoĊaĉkom analizom obuhvatiti dvije kompozicije koje u nastanku dijeli 70-ak godina. U korpusu solistiĉkih djela...
Koncert za violinu
Koncert za violinu
Leopold Stašić
Od skupine gudačkih instrumenata, violina je najmanji instrument. Najvirtuozniji je instrument u toj skupini zbog izražajnog i širokog raspona te tonskih mogućnosti. U literaturi ne nedostaje djela zapisanih za violinu, koncertnih djela, kao i poznatih virtuoznih violinista, koji su se kroz povijest proslavili svojim skladbama i obradama skadbi od drugih skladatelja. Prva violina je voditelj cijeloga gudačkoga orkestra i to se mjesto smatra najprestižnijim mjestom u orkestru. Prema...
Koncertantna fantazija za klavir i orkestar op.48 Dore Pejačević
Koncertantna fantazija za klavir i orkestar op.48 Dore Pejačević
Diana Herceg
Analizom fantazije zamjećuje se velika pažnja skladateljice prema harmonijskoj komponenti. Boja tonaliteta za nju je značajan faktor, stoga odabire tonalitete s ruba kvintnog ili kvartnog kruga, s mnogo povisilica i sinzilica, što udaljenije od C-dura. Ta za nju trajna težnja širenju granica tonalitetnog kruga, težnja ekstremu, na svoj način iskazuje potrebu izlaska iz prostora tonalnosti. Uočavam i skladateljičinu sklonost neuobičajenim, naglim modulacijama ili prodoru akorada s...

Pages