Pages
-
-
Claude Achille Debussy: šest preludija (prva knjiga)
-
Zrinka Lazarin Rad analizira formu i harmonijski jezik odabranih preludija Claudea Debussyja: Danseuses de Delphes, Les collines d'Anacapri, Des pas sur la neige, La fille aux cheveux de lin, La Cathedrale engloutie i La Danse de Puck.
-
-
Claude Debussy "Poslijepodne jednog fauna"
-
Tena Ivana Borić Autorica je načinila klavirski izvadak orkestralne skladbe "Poslijepodne jednog fauna" Claudea Debussyja. U uvodu radu smjestila je skladbu i autora u razdoblje glazbenog impresionizma, analizirala je oblik djela i opisala utjecaj simbolizma na Debussy-evu glazbu.
-
-
Claude Debussy: La Mer, tri simfonijske skice
-
Antica Šarić Nakon mladenačkih pokušaja, Debussy se oslobađa simfonije kakvu prakticiraju Franckovi sljedbenici i koja za Debussyja predstavlja ortodoksiju koja lišava glazbu ekspresije i slobode. Debussy prkosi strogoj klasifikaciji. Ne komponira strogu simfoniju, niti želi da La Mer bude identificirano kao simfonijska pjesma, što označava podnaslovom "tri simfonijske skice". Ovaj diplomski rad donosi formalnu i harmonijsku analizu kompozicije La Mer.
-
-
Claude Debussy: Preludij za poslijepodne jednog fauna, glazba s onu stranu Mallarmeove simbolike
-
Nataša Tonković Debussyjev doprinos europskoj glazbi s kraja 19. stoljeća doista je jedinstven, no možemo li u tom slučaju govoriti o debisizmu? Mogući debisizam te mogućnost njegovog izjednačavanja s impresionizmom u slikarstvu i simbolizmom u književnosti početne su točke u obradi teme ovog diplomskog rada. Skladateljev radikalan pristup koji je evidentan u cjelini njegovih skladateljsko-tehničkih i estetskih obilježja nije ograničen na razini individualnog, već funkcionira na općoj razini...
-
-
Claude-Achille Debussy, Gudački kvartet u g-molu op. 10
-
Ivana Kovač Izraz simbolizam je s vremenom brisao razliku između Debussyevih djela i djela umjetnika koji su se htjeli iz drugih umjetnosti približiti glazbi. Takav prijenos termina, a nužno i koncepcije iz jedne u drugu domenu, nije bez primjera koji su u nastavku potvrđivali tu situaciju. Simbolizam je ubrzo postao nedovoljan termin za definiciju Debussyeve glazbe; iako je poznavao umjetničke smjerove (naturalizam, impresionizam, prerafaelizam, poentilizam, simbolizam, fovizam, ekspresionizam,...
-
-
Clavecin extraordinaire
-
Dario Poljak Ovaj rad u formi programske knjižice koncerta naslovljenog Clavecin extraordinaire (Čudesno čembalo) povezuje niz različitih skladbi s utjecajima koje je na njih izvršio francuski čembalistički stil 17. i 18. stoljeća, odnosno utjecaja francuske suvremene glazbe na djela 21. stoljeća koja su na programu.
-
-
Crkvena glazba Ferde Livadića
-
Asja Babić U uvodu se rad osvrće na crkvenu glazbu 19. stoljeća općenito, te hrvatsku glazbu u Livadićevo vrijeme. Središnji dio rada se odnosi na analizu odabranih skladbi - popijevke na hrvatske tekstove, popijevke na latinske tekstove, popijevke na njemačke tekstove, Andante pro Ecclesia i Livadićeve mise.
-
-
Crkvena glazba Ferde Livadića
-
Asja Babić Prvi dio rada osvrće se na društveni i kulturni kontekst u kojemu je stvarao Ferdo Livadić. Središnji dio odnosi se na analize Livadićevih djela, klasificiranima s obzirom na jezik tekstualnog predloška (popijevke na hrvatske tekstove, popijevke na latinske tekstove, popijevke na njemačke tekstove, zatim slijede mise i konačno, djelo Andante pro ecclesia obrađeno je zasebno.
-
-
Crkvena pučka popijevka Novigrada Podravskog
-
Ariana Mesić Rad predstavlja rezultate analize prikupljenih crkvenih pučkih popijevaka Novigrada Posavskog. Osobito su istaknute tzv. litanije, odnosno prijekori na Veliki petak ("Puče moj").
-
-
Crkveni oratoriji Božidara Širole
-
Marija Janaček "Razdoblje između dva rata predstavlja značajnu prekretnicu u historiji hrvatske muzike. Ideje koje ilirci u prvoj polovici 19. stoljeća zbog društveno-političkih prilika nisu mogli sami do kraja sporovesti u ideji, ostvaruju se sada na još široj osnovi, još dosljednije."
-
-
Crkveni redovi i hrvatska renesansna glazba
-
Danijel Đekić U Europi 15. i 16. stoljeće nije samo doba geografskih otkrića, nego i doba ponovnog humanističkog otkrića antike. Mjerilo svih stvari postaje čovjek, te se i humanistički interes premješta sa božanskog ka čovječjem. Dolazi do velikog napretka na svim područjima od znanosti do kulture. Sama glazba u tom razdoblju dobiva sve više na ugledu te stječe nove poticaje i za razvoj profesionalizma glazbenika. U takvim okolnostima razjedinjeni, osiromašeni, ratovima i bunama rastrzani...
Pages
