Završni radovi | Academy of Music University of Zagreb Digital Repository

: Beethovenova posljednja sonata: problem interpretacije; Stipe Bilić
Odabir analize Beethovenove posljednje sonate za temu diplomskog rada bio je praktične naravi budući da istu već izvjesno vrijeme pripremam i za svoj diplomski ispit na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Neiscrpna vrijednost te sonate (i ne samo te Beethovenove sonate) rezultirala je bogatom literaturom, nudeći mi tako raznovrsne poticaje u samom pristupu temi i strukturi rada. U tome smislu rad ne smatram pretencioznim već svojevrsnim nastavkom na ono što je dosad o ovoj temi iskazano.

: Beethovenova sonata za klavir i violinu br. 5 op. 24 ("Proljetna") u kontekstu Beethovenovih djela za violinu; Luka Kojundžić
U ovom radu prvenstveno ću analizirati karakter i stil Beethovenove sonate za klavir i violinu op. 24, kao i opće karakteristike njegovih drugih sonata za klavir i violinu, dviju romanci za violinu i orkestar te koncerta za violinu i orkestar. Također ću, kao uvod analizama i zbog boljeg razumijevanja istih, ukratko pisati o Beethovenovom životu stvaralaštvu kroz tri perioda.

: Beethovenove klavirske sonate - Beethovenov intimni dnevnik; Manuela Šimunović
Autorica diplomskog rada Beethovenove sonate smješta u kontekst njihova nastanka, dakle uzela je u obzir prilike u kojima je skladatelj živio, njegove poteškoće s osjetilom sluha koje su konačno prerasle u gluhoću, te se osvrnula na njegovu duhovnu stranu i filozofiju života.

: Bela Bartok: Koncert za violu i orkestar; Amalija Kokeza
Diplomski rad podijeljen je u tri poglavlja: prvo poglavlje donosi biografske podatke o skladatelju Béli Bartóku; drugo poglavlje donosi formalnu i interpretativnu analizu njegovog Koncerta za violu i orkestar, a treće poglavlje osvrće se na sam nastanak skladbe te daje interpretativnu analizu autorice.

: Bela Bartok: Mikrokozmos; Tihana Arvaj
Sviranje instrumenta jest proces stjecanja vještina koji se ne može izravno kontrolirati jer se odvija na proprioceptivnoj razini. Kada učenik započne s procesom učenja instrumenta taj se proces odvija prema individualnim mogućnostima, psihičkim i fizičkim predispozicijama svakog pojedinog učenika. Brzina, kontinuitet i efikasnost procesa učenja zavisna je o razini motivacije, unutarnje i/ili vanjske, kao i učiteljevoj upućenosti u metodiku podučavanja i angažmanu u...

: Benjamin Britten: Serenada za tenor, rog i gudače, op. 31 (Formalna analiza); Marko Gugić
Rad obuhvaća analizu odabranog djela, kao i biografije osoba bitnih za nastanak istog, a to su skladatelj Benjamin Britten, tenor Peter Pears, hornist Dennis Brian i glazbeni kritičar Edward Sackville West kojem je djelo posvećeno. Rad analizira Brittenov glazbeni jezik, glazbene oblike, motive i fraze zastupljene tokom djela, kao i neke hornističke tehnike potrebne za izvođenje ovog djela.

: Benny Goodman kao inspiracija skladateljima 20. stoljeća; Danijela Ivanović
Ovaj rad bavi se opisivanjem i tumačenjem načina na koje je Benny Goodman, najpoznatiji jazz klarinetist 20. stoljeća, bio uzor nekim od ključnih skladatelja njegovog vremena: Béla Bartók, Aaron Copland, Leonard Bernstein, Darius Milhaud, Francis Poulenc, Paul Hindemith i Morton Gould. Rad pruža biografske podatke o skladateljima te ističe važne događaje i kompozicije tijekom njihovih glazbenih karijera. Poseban naglasak je na skladbama koje su naručene od strane Goodmana i na...

: Benny Goodman: Od jazza do klasike; Alen Kundih
Benny Goodman je prvi veliki ˝bijeli˝ jazz glazbenik. Svirao je klarinet i imao svoj orkestar. U vrlo ranoj dobi naučio je svirati klarinet u Hull House ansamblu te počeo profesionalno raditi već kao dijete. Kada je imao 16 godina pridružio se jednom big bandu Bena Pollacka s kojim je snimio prvu ploču 1926. godine. Nakon smrti oca Davida, Benny napušta orkestar te odlazi u New York. 1932. godine formira svoj big band u New Yorku (The Benny Goodman Orchestra). Iste godine je...

: Bečki način ugađanja kontrabasa; Ivan Domović
U svom diplomskom radu bavit ću se Bečkim ugađanjem kontrabasa. Kroz rad ću objasniti ranu povijest tj. preteču kontrabasa, izgled i građu bečkog kontrabasa i razlike između preteče i bečkog kontrabasa. Jedna od važnijih promjena tog doba bila je redukcija žica na instrumentu. U sljedećem podnaslovu bavit ću se bečkom kontrabasističkom školom jer je u to vrijeme kontrabas po prvi puta doživio procvat. Na kraju navodim neke od najvažnijih skladatelja tog doba koji su...

: Bilješke o klavirskoj muzici u Hrvatskoj; Branka Antić
Skladatelji na koje se autorica u ovom radu fokusira su slijedeći: Josip Štolcer Slavenski, Marko Tajčević, Milo Cipra, Božidar Kunc, Boris Papandopulo. Završnu vremensku granicu autorica je postavila kod 1930. godine, što znači da rad uključuje i manji dio djela nekih drugih skladatelja, ali ne sva djela (ovo se odnosi na Antuna Dobronića i Božidara Širolu).

Pages