Pages
-
-
Schumannova fantazija u C-duru, op. 17
-
Igor Horvat Schumannova Fantazija jedno je od kapitalnih djela ovog kompozitora i romantičnog klavirskog repertoara. Pri pisanju ovog rada autora je posebno zanimala komparacija Schumanna i Beethovena, te utjecaj njegove zaljubljenosti u Claru Wieck. Osim toga rad donosi formalnu i interpretativnu analizu.
-
-
Schumannova klavirska djela
-
Aleksandra Oblak U klaviru kao instrumentu Schumannov je genij pronašao najviše mogućnosti da izrazi svoj vlastiti ja. Intimni karakter klavira, boja, ton, a ipak harmonijska punoća i orkestralni dojam, daju mu prilike da muzički oblikuje svoju romantičku nutrinu. Upravo te specifične osobine: senzibilnost, romantičnost, satiričnost i duhovitost karakteristike su njegovih djela. Napose je klavir bio njegov intimni prijatelj, svakodnevna ispovijest.
-
-
Schönbergovo "Iščekivanje" kao zakorak u atonalitet
-
Helena Skljarov Ukidanjem tonaliteta kao sustava skladateljima su se pružile nebrojene mogućnosti načina organizacije glazbenoga materijala i forme. Istovremeno su se našli i pred pitanjem kako je sada uopće moguće stvoriti koherentnu glazbenu cjelinu. Analize skladbi pisanih u slobodnom atonalitetu mogu nam otkriti na koji su način skladatelji pristupili toj novoj vrsti slobode koja im se pružila. Zbog različitih pristupa skladanju ovakvih skladbi ne postoji niti jedan ujedinjujući analitički...
-
-
Sedma i osma sonata op. 30 Ludwiga van Beethovena
-
Marta Serdarušić Ovaj rad kroz nekoliko cjelina pokušat će pobliže opisati i objasniti dvije sonate iz op.30 Ludwiga van Beethovena. Prvi dio rada opisuje tadašnji društveno-povijesni kontekst i njegove utjecaje na glazbenu umjetnost, nakon čega slijedi opis Beethovenovog života te stvaralaštva s naglaskom na novitete koje on uvodi te analizu razdoblja stvaralaštva. Drugi dio rada opisuje sonatu kao formu, njen nastanak i razvoj, te sonatni oblik kao ključni oblik ovoga razdoblja. Posljednji dio...
-
-
Sedma klavirska sonata Sergeja Prokofjeva
-
Sven Brajković Ovaj rad obrađuje Prokofjevljev životopis od pred-revolucijskog, preko razdoblja provedenog u inozemstvu do sovjetskoga razdoblja, te njegov stvaralački opus. Zatim opisuje okolnosti nastanka njegove 7. klavirske sonate, te se, koristeći tablice, bavi formalnom i harmonijskom analizom. Također komentira motivički rad i karaktere pojedinih dijelova, te njihov međusobni odnos.
-
-
Semantika zvukova
-
Mara Lišnić Ovaj rad je pokušaj razmišljanja o značenju zvukova kojim su svakodnevno preplavljena naša osjetila. Zvuk je toliko prisutan u našim međuljudskim odnosima, kao zrak koji udišemo i koji ga prenosi. Često o tome ne mislimo dovoljno. Ovo o čemu ovdje razmišljamo nije rješenje problema, nego samo ukazivanje na njega.
-
-
Sergej Prokofjev: 6. klavirska sonata - pogled na formalnu i harmonijsku strukturu
-
Dario Maleš Klasična dimenzija Prokofjevljeve glazbe se, između ostalog, ogleda u izboru forme. Najčešći muzički oblici njegove instrumentalne glazbe su upravo klasični - sonata, koncert, varijacije, složena trodijalna pjesma i sl. Ipak, Prokofjev se vrlo rijetko striktno držao klasične strukture. Tradicionalne oblike je uspijevao osvježiti novim formalnim rješenjima koja, međutim, najčešće nisu dovodila u pitanje samu osnovu i karakter oblika. Ovo se posebno odnosi na sonatnu formu koju...
-
-
Sergej Prokofjev: Druga sonata za violinu i klavir, op. 94a
-
Marko Glogović Tema ovog diplomskog rada je analiza razlika između Druge sonate za violinu u D- duru, op. 94a Sergeja Prokofjeva i njene originalne verzije za flautu, op. 94. Priređivanjem sonate za violinu, Prokofjev je maksimalno iskoristio zvukovne mogućnosti koje violina kao instrument nudi. Istraživajući zvukovne boje, kontraste i efekte, Prokofjev je napisao jedno od tehničkih najzahtjevnijih djela komorne literature za violinu i klavir.
-
-
Sergej Prokofjev: Koncert za violinu br. 1 u D-duru, op. 19
-
Ana Pavković U ovome radu prikazat će se život i djelo Sergeja Prokofjeva, jednog od najznačajnijih ruskih skladatelja 20. stoljeća. Poseban naglasak stavit će se na njegov Koncert za violinu br. 1 u D-duru, op. 19, koji predstavlja nezaobilazno djelo violinističkog repertoara.
-
-
Sergej Prokofjev: Treća sonata, op. 28
-
Lidija Škuflić Ovaj rad donosi biografiju Sergeja Prokofjeva te formalnu i interpretativnu analizu njegove Treće sonate u a-molu, op. 28. Prokofjev je u skladanju često koristio klasični instrumentalni ciklus – sonate, simfonije i koncerte, a skladao je i balete i opere pa čak i filmsku glazbu. Treća sonata u a-molu, op. 28, najkraća je od devet dovršenih klavirskih sonata S. Prokofjeva. Sonata u jednom stavku spaja klasičnu sonatnu formu sa stilskim obilježjima karakterističnim za početak...
Pages
