Pages
-
-
Romski instrumentalni sastavi
-
Enisa Hadrović Opterećena još uvijek problemom diskriminacije i negativnog vrednovanja, romska se etnička grupa našla u prilici da prezentira svoj status otkrivanjem svog kulturnog stvaralaštva koje se godinama prenosilo usmenim putem. Na taj se način priznaje njihov doprinos svjetskoj kulturi.
-
-
Ryleh
-
Neven Resnik Rad ne sadrži sažetak.
-
-
Ryo Noda
-
Ana Kovačić Rad ne sadrži sažetak.
-
-
S. Prokofjev: 10 malih komada, op. 12 (izbor)
-
Franka Umljanović Sergej Prokofjev jedan je od najutjecajnijih skladatelja 20. stoljeća, a njegove skladbe čine sastavni dio klavirskog repertoara. Djelo koje je prikazano u ovome diplomskom radu očituje sve odlike njegova skladateljskog i pijanističkog stila. On ne nasljeđuje romantični stil, poput nekih svojih suvremenika, nego i u klavirski opus dodaje dašak novog vremena i time čini odmak od tradicije 19. stoljeća. Ipak, često ostaje vjeran zadanoj formi ili naslovu, no oblikuje ga na sasvim nov...
-
-
Saksofon kontra fagota
-
Natalija Jarec Diplomski rad predstavlja komparativnu studiju dvaju instrumenata saksofona i fagota. Nakon prva dva poglavlja u kojima se pojedinačno opisuju osnovne značajke oba instrumenta (nastanak, građa, tehnika). U trećem i najbitnijem poglavlju ovog rada izrađena je komparativna studija instrumenata - od povijesti, građe, tehnike, ambažure, piska, postave tona, držanja instrumenta do primjene u različitim orkestrima, komornim sastavima i muzičkim razdobljima.
-
-
Saksofon u jazzu
-
Andrija Kovačević Kroz 20. stoljeće, saksofon je postao neizostavni instrument u jazz sastavima. Njegov bogat ton, pokretljivost i velike mogućnosti u glazbenom izražaju omogućile su mu da postane jedan od glavnih solističkih instrumenata u jazzu. Osnovna značajka jazza je improvizacija, a saksofon je vrlo pogodan za improvizaciju baš zbog vrlina koje sam nabrojao. Tijekom 20. stoljeća jazz je
razvio mnoge struje poput swinga, dixielanda, be-bopa, hard-bopa, cool jazza, free jazza, jazz fusiona a...
-
-
Saksofon u orkestralnim partiturama istaknutih europskih skladatelja prve polovice 20. stoljeća
-
Krešimir Kottek Ovaj diplomski rad sagledava problematiku percepcije saksofona kao orkestralnog instrumenta. Cilj je približiti kolegama izvođačima (studentima) i skladateljima uvid u orkestralni repertoar uz detaljniju analizu nekoliko saksofonskih sola iz partitura istaknutih skladatelja prve polovice 20. stoljeća. Veća pažnja posvećena je djelima Bartoka, Milhauda, Šostakoviča, Berga i Rahmanjinova, čiji se notni zapisi i analize nalaze u trećem poglavlju rada. Izdvojena sola razlikuju se po...
-
-
Samuel Barber - Gudački kvartet op.11
-
Sanja Milojević Rad donosi analizu Gudačkog kvarteta op.11 Samuela Barbera. Autorica istražuje odnos tradicije na koju se Barber oslanja i odmak koji čini u odnosu prema njoj.
-
-
Savladavanje treme
-
Denis Martinuš Promišljanje terapijskih postupaka u vezi treme navodi nas da se zapitamo ima li u tremi nešto što koristimo za umjetnički rad. Mnogi umjetnici smatraju je korisnom i nužnom. Jedan je znanstvenik prije nekoliko godina pokazao da odustnost treme, ili vrlo mala trema kakva dolazi u nekoj manje stresnoj situaciji, primjerice prilikom pokusa bez publike, ne povlači za sobom bolju izvedbu. U stresnoj situaciji kakvu proživljava student glazbe pred ocjenjivačkim sudom, njegova izvedba...
-
-
Scarlattijeva sonata
-
Stipe Sliško Diplomski rad predstavlja biografski prikaz života i djela talijanskog skladatelja baroka, Domenica Scarlattija. Također, donosi detaljnu formalno-harmonijsku analizu njegovih revolucionarnih sonata osvrčući se pritom i na opće karakteristike instrumentalnog stila baroka kojem pripadaju.
-
-
Schubertova Velika simfonija - "nebeska duljina"
-
Aljoša Jurinić Rad analizira takozvanu Velika simfonija Franza Schuberta, djelo cjelovito izvedeno nakon njegove smrti o kojemu Robert Schumann piše pohvalan prikaz u onodobnom tisku. "Nebeska duljina", kako Schumann opisuje simfoniju, poticaj je promišljanju Schubertova viđenja simfonijske forme. U radu se sugerira da skladatelj svjesno i osebujnim sredstvima konstruira djelo kojemu duljina nipošto nije nedostatak te da se njome postiže glazbeni i misaoni učinak koji se većinom previđa.
Pages