Pages
-
-
Ponavljajući glazbeni motivi u operi "La Traviata" Giuseppea Verdija
-
Tomislav Mužek Giuseppe Verdi je u svom stilu skladanja koristio ponavljajuću motiviku, a ponajviše u svojim operama Rigoletto, La Traviata, Aida i Otello. Korištenje motiva sjećanja (Erinnerungsmotiv) može izazvati dramaturški fokus u djelu ili može posredovati kao motiv identifikacije, koja je potrebna za karakterizaciju nekog lika. Ponekad se skladatelj koristi čak i jednakim harmonijskim obratima. Pošto se pojam leitmotiva u današnje vrijeme povezuje ponajviše sa likom i djelom Richarda...
-
-
Ponavljanje i vježbanje u muzičkoj nastavi
-
Mirela Šimić Svaki nastavni proces ima određenu strukturu kojom uvjetuje tok izvođenja, odnosno poredak pojedinih etapa. Analiziramo li nastavni proces onakvim kakav se danas pokazuje u praksi uočit ćemo njegove osnovne etape: 1. pripremanje ili uvođenje učenika u nastavni rad, 2. obrađivanje novih nastavnih sadržaja, 3. vježbanje, 4. ponavljanje i 5. provjeravanje i ocjenjivanje. Budući da svaka od nabrojenih struktura ne obuhvaća sve nužne elemente u procesu obrazovanja, neosnovano bi bilo...
-
-
Pop glazba
-
Zlatko Tomerlin U novije vrijeme sve se više susrećemo s izrazom "pop muzika". Međutim, u najviše slučajeva ovaj izraz nema adekvatno značenje, tj. njegovo se značenje različito interpretira. Da bi osvijetili problem pop glazbe, zakoračit ćemo unatrag petnaestak godina i razmotriti što se tada dešavalo i kako je zapravo nastala ova vrsta glazbe.
-
-
Popijevke Brune Bjelinskog
-
Jagoda Martinčević Među skladateljima srednje generacije, koji su velik dio svog stvaralaštva posvetili solo pjesmi, Bruni Bjelinskom pripada osebujno mjesto. Pa iako je Bjelinski gradio svoju umjetničku ličnost na najrazličitijim poljima glazbenog izraza, upravo je solo pjesmama dao možda najznačajnije stranice svog opširnog umjetničkog opusa. Velikog tehničkog znanja, bogate melodijske invencije i možda iznad svega posve osobnim senzibilnim pristupom poeziji Bruno Bjelinski je u pet ciklusa...
-
-
Popijevke V. Lisinskoga
-
Lovro Županović Muzička baština, koju je ilirizam naslijedio od prošlosti, bila je - zbog političkih prilika - heterogena. Dok je Dalmacija bila preko Italije u neposrednom dodiru sa svim modernim muzičkim i kulturnim tekovinama Evrope te kroz Dubrovčane Jarnovića i Sorkočevića-Sorga govorila ondašnjim savremenim muzičkim govorom i oblicima, dotle se je sjeverna Hrvatska muzički iživljavala u crkvama, kroz mise, motete i ostale oblike crkvenog muzičkog izražavanja. I kad je počelo veliko...
-
-
Popijevke i zborovi Jakova Gotovca
-
Jasna Novosel Ne uočiti ili svjesno prešutjeti pojedine značajke nečijeg stvaranja znak je površne jednostranosti; ne spomenuti ili umanjiti pozitivne elemente i vrline određenog djela dokaz je nepoštenja i malicioznosti, a ne osvrnuti se na mane i nedostatke ukazuje na nepotrebnu mlaku obazrivost i na stanboviti način vrijeđa određeno djelo i umanjuje značaj stvarnih vrijednosti i kvaliteta. Pa ako su tokom ove radnje mane istaknute jače od vrlina razlogom zato bijaše samo činjenica što su...
-
-
Popularizacija zagorske zabavne glazbe: fenomen nastanka "zagorije"
-
Katarina Lončar Ovaj se diplomski rad bavi nastankom i popularizacijom žanra zagorske zabavne glazbe s naglaskom na period od 1960-ih do 1990-ih godina prošlog stoljeća te njegovim suvremenim statusom. Fenomen lokalnog žanra tzv. „zagorije“ promatra se unutar društveno-političkog konteksta navedenog vremena prvenstveno na prostoru Hrvatskog zagorja, ali uzimaju se u obzir i vanjski utjecaji njegova nastanka. Središnji dio rada posvećen je festivalu zabavne glazbe „Igrajte nam mužikaši“ u...
-
-
Popularna glazba i konstrukcije europskog identiteta: hrvatski predstavnici na Eurosongu
-
Antonija Petrić Iako je Hrvatska kao predstavnica Jugoslavije prvi puta na Euroviziji nastupala 1963. godine,
potom kao samostalna država 1993. godine, radovi o Dori, hrvatskom izboru za Pjesmu
Eurovizije i njenim predstavnicima su relativno rijetki. Ovaj rad usmjerava akademski fokus
prema Dori kao neistraženom fenomenu koji je činio važan dio Zabavnog programa Hrvatske
radiotelevizije i hrvatskog predstavljanja na eurovizijskoj pozornici. Tako ovaj rad, osim što
polazi od mnogobrojne...
-
-
Popularna glazba i mediji neposredno prije i u vrijeme Drugog svjetskog rata: studija slučaja "Elektrotona"
-
Ana Maria Kos U ovome se radu pokušava rekonstruirati djelovanje diskografske kuće Elektroton koja je poslovala u razdoblju od 1937. do 1947. godine i proizvodila gramofonske ploče na 78 okretaja u minuti. Budući da se dio poslovanja odvijao tijekom Drugog svjetskog rata u okvirima strogih cenzura i kontrola, rad istražuje političku pozadinu, kao i utjecaj aktualnih kulturnih politika. U diskografskoj industriji je takav utjecaj usmjeren na zabrane pojedinih glazbenih žanrova te strogi nadzor nad...
-
-
Popularna glazba i postmodernizam: analiza postmodernističkih elemenata u stvaralaštvu Radioheada
-
Nina Jukić Koncept postmodernizma vrlo je koristan za razumijevanje suvremene popularne glazbe i kulture, osobito ako ga se primijeni na stvaralaštvo grupe kao što je Radiohead, jer pomaže objasniti povezanosti i paralele između različitih područja kulture koja pokazuju međusobne utjecaje. Radiohead se opire stereotipima popularne i rock glazbe na brojne načine – od eksperimentiranja u samoj glazbi, preispitujući granice između žanrova korištenjem raznovrsne instrumentacije te...
-
-
Popularna glazba u glazbenoj nastavi srednjih škola
-
Darko Novosel Rad nudi pregled povijesti popularne glazbe 20. stoljeća i istražuje udio koji popularna glazba ima u nastavnom planu i programu za srednje općeobrazovne škole. Zaključak nudi prijedlog za promjene nastavnog programa.
Pages
