Mozartova Lažna vrtlarica kroz prizmu povijesno obaviještenih izvedbi

diplomski rad

• Autor: Dario Poljak
• Mentor: Ingrid Pustijanac (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Muzička akademija; (II. odsjek za muzikologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-10-22, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Znanost o umjetnosti; Muzikologija i etnomuzikologija

Sažetak

Opera Lažna vrtlarica (La finta giardiniera, KV 196) Wolfganga Amadeusa Mozarta stilski je heterogena, ako je promatrana u žanrovskim odrednicama. Iako se radi o operi buffi, u njoj se osim arija pojavljuju likovi i situacije koje imaju elemente serie. Pristup u izvođenju te opere znatno se promijenio tijekom 20. stoljeća, posebno u zadnjim dvama desetljećima te početkom 21. stoljeća, zahvaljujući povijesno obaviještenom izvođenju. Iz perspektive takozvanih studija izvedbi (eng. performance studies), rad donosi komparativnu analizu četiriju povijesno obaviještenih izvedbi Lažne vrtlarice, a zajedničku (polaznu) točku predstavlja partitura. Osim komparativne analize izvedbi, uspoređuju se načini realizacije dionice bassa continua te problematika s kojom se susreću izvođači. Cilj je rada analizom opere i izvedbi ukazati na raznolikost izvođenja u okviru istoga pristupa koji je u ovome slučaju povijeno obaviješten.

Sažetak (engleski)

The opera La finta giardineira, K. 196 by Wolfgang Amadeus Mozart, when observed through the genres present in the score, represents a stylistically heterogeneous work. Although actually an opera buffa, the opera also contains, apart from the arias, characters and situations with elements of opera seria. During the 20th century, and especially at the trun of the of the 21st century, the approach to performing this opera has changed with the help of the historically informed performance. From the perspective of performance studies, this thesis presents comparative analysis of four historically informed performances of La finta giardiniera, which all use the score as a common starting point. Apart from the comparative analysis of the performances, this thesis also compares realizations of the basso continuo part, as well as issues in the performance of the opera. The goal of this thesis is to point out (through the analysis of the opera and the performances) the diversity of performances within the same approach, which is in this case historically informed.

• Ključne riječi: Mozart; La finta giardiniera; studiji izvedbe; basso conntiuo; povijesno obaviješteno izvođenje
• Ključne riječi (engleski): Mozart; La fìnta giardiniera; performance studies; basso continuo; historically informed performance
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:116:294679
• Studijski program: Naziv: Muzikologija; smjerovi: Historijska muzikologija, Sistematska muzikologija, Etnomuzikologija; Smjer: Sistematska muzikologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra muzikologije (mag.musicol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-02-14 17:57:20