Utjecaj mentalnog zdravlja na kreativni proces glazbenika

diplomski rad

• Autor: Ivanica Novaković
• Mentor: Orest Shourgot (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Muzička akademija; (VI. odsjek za gudačke instrumente i gitaru); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-24, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: UMJETNIČKO PODRUČJE; Glazbena umjetnost; Reprodukcija glazbe (dirigiranje, pjevanje, sviranje)

Sažetak

U današnjem svijetu zahtjevno je živjeti kao umjetnik jer je potrebna ravnoteža između discipline i kreativnosti, a općeprihvaćeno mišljenje je da jedno isključuje drugo. Zbog užurbanosti života i velike količine informacija koje prima, umjetnik u današnje vrijeme podložan je osobnim promjenama i brzim prilagodbama novonastaloj okolini i tržištu. U tim situacijama potrebno mu je znanje, podrška i dobronamjernost okoline tijekom školovanja, pogotovo od strane njegovih profesora. Svrha školovanja je priprema studenta na život i trebalo bi predstavljati sigurno mjesto u kojemu se student razvija u zdravoj okolini. Po mojem iskustvu, zadatak studenta je odlučiti kojim će se poslom baviti kada završi studij. Zadatak profesora je pronaći najbolji način za poticanje motivacije kod studenta. Zadatak studenta je preuzimanje odgovornosti za svoje djelovanje ili za manjak djelovanja tijekom studija. Zadatak profesora je predočiti studentu barem dio mogućnosti koje mu se pružaju u profesiji, da osluškuje i ističe učenikove prednosti i mane te da mu pomogne u usmjeravanju na profesiju ili ogranke profesije u kojoj bi učenik postigao najbolje rezultate. Profesionalni glazbenici već se od rane dobi susreću s izazovima s kojima se pripadnici većine ostalih profesija susretnu tek po završetku srednjih škola, ako ne i po završetku akademskog obrazovanja. Uz to, ako dijete koje je željno postati profesionalni glazbenik nema odgovarajuću financijsku stabilnost i ne uživa u temeljnim sigurnostima doma koje podrazumijevaju odsustvo fizičkog i verbalnog nasilja vrlo će teško doseći visoki stupanj glazbene naobrazbe. Takva djeca su često kroz obrazovanje obilježena kao hiperaktivna, talentirana ali lijena, neodgovorna i slično. Ono što je manje poznato je da su zlostavljana djeca osuđena na psihički teret kojeg su prisiljeni nositi tijekom života jer se najčešće nemaju kome obratiti ili se ne smiju nikome obratiti ili uopće nisu svjesni da je okruženje u kojem se nalaze nezdravo. Nailazeći na osude i pritisak od strane profesora i kolega, osobi ponestaje motivacije te je moguće postepeno potiskivanje kreativnog procesa.

• Ključne riječi: glazbenici; mentalno zdravlje; kreativnost
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:116:538543
• Studijski program: Naziv: Studij za instrumentaliste; smjerovi: Flauta, Oboa, Klarinet, Saksofon, Fagot, Rog, Truba, Trombon, Tuba, Udaraljke, Harfa, Violina, Viola, Gitara, Klavir, Orgulje, Čembalo, Eufonij, Tambura, Violončelo, Kontrabas; Smjer: Violina; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra muzike (mag. mus.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-09-14 08:30:58