Genalogija Lisztove Sonate u h-molu

završni specijalistički

• Naslov: Genalogija Lisztove Sonate u h-molu : formalna i izvedbena analiza
• Autor: Borjan Oliver
• Mentor: Jakša Zlatar (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Muzička akademija; (V. odsjek za klavir, orgulje i čembalo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2017, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: UMJETNIČKO PODRUČJE; Glazbena umjetnost; Reprodukcija glazbe (dirigiranje, pjevanje, sviranje)

Sažetak

Sonata u h-molu, S.178 za klavir solo Franza Liszta predstavlja jedno od najznačajnijih djela klavirske literature i prikazuje svu osebujnost i originalnost zrelog skladateljevog jezika. Složenost i strukturna višeznačnost sonate pruža mogućnost višestrukih interpretativnih strategija u analitičkom i izvedbenom smislu, stoga joj se u radu pristupa s nekoliko aspekata. Prvi se dio bavi genezom forme sonate i Lisztovim idiosinkratičnim pristupom tradicionalnoj sonatnoj formi u djelima koja su joj prethodila. Drugi je dio formalna analiza sonate s osvrtom na analitičke teorije troje eminentnih teoretičara - W.S. Newmana, R.M. Longyeara i S. Winklhofer. Treći se dio bavi Lisztovim pristupom klavirskoj tehnici i interpretativnim zahtjevima koje sonata postavlja pred izvođača. Ovakav pristup ima za cilj objediniti više segmenata ove skladbe i ponuditi interpretaciju iz teorijske, ali i izvođačke perspektive.

Sažetak (engleski)

Sonata in B minor, S.178 for solo piano by Franz Liszt is one of the most important works of the piano literature and shows the uniqueness and originality of the composer's mature music language. Its complexity and structural ambiguity offers the possibility of multiple alternative interpretive strategies in the analytical and performative sense, demanding an approach in several aspects. The first part deals with the geneaology of the form of the Sonata and Liszt's idiosyncratic approach to traditional sonata form in the works that have preceded it. The second part is the formal analysis with reference to the analytic theory of three eminent scholars - W. S. Newman, R. M. Longyear and S. Winklhofer. The third part deals with Liszt's views on the piano technique and the interpretive requirements of the Sonata. This approach aims to consolidate multiple segments of this work and offer an interpretation from the theoretical and interpretative perspective.

• Ključne riječi: Liszt; sonata; genealogija; oblik; analiza; izvođenje
• Ključne riječi (engleski): Liszt; sonata; geneaology; form; analysis; performance
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:116:370930
• Studijski program: Naziv: Inelektualno vlasništvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a specijalist/specijalistica intelektualnog vlasništva (univ. spec. intel. prop.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-10-26 07:04:06