Paginacija

Geneza Brahmsovog koncerta za violinu i orkestar u D-duru, op. 77
Geneza Brahmsovog koncerta za violinu i orkestar u D-duru, op. 77
Meri Anastasov
Cilj ovoga rada jest prikazati nastanak i suradnju Johanessa Brahmsa i Josepha Joachima prilikom skladanja Koncerta za violinu i orkestar u D-duru, op.77. Na početku rada se izlažu biografski podaci skladatelja i solista te se spominju njihova umjetnička ostvarenja. Glavni dio rada obuhvaća proces nastanka koncerta u vidu suradnje i komunikacije između skladatelja i solista, a ističe se i problematika notnog zapisa i izvedbenih mogućnosti. U radu se ističu i korekcije koje su...
Geometrija u klavirskoj glazbi
Geometrija u klavirskoj glazbi
Elizabeta Adžaga
Naziv ove diplomske radnje ne upućuje samo na simboličnu povezanost geometrije i glazbe, već pruža konkretan uvid u analizu simetrije glazbenih kompozicija, zanimljivu matematičku pozadinu komponiranja, ali i drugu perspektivu u promatranju klasične glazbe. Glazbom i matematikom okruženi smo gotovo svakodnevno, a kroz ovu radnju vidimo koliko su ta dva, naizgled različita svijeta, blisko povezana.
Georg Muffat: Sonata violina solo (1677) - a study
Georg Muffat: Sonata violina solo (1677) - a study
Urban Jerman
Cilj ovoga diplomskog rada pokušaj je demonstracije načina i razloga zašto bi interpret htio istražiti povijesnu pozadinu i promotriti što više komponenti određenoga glazbenog djela, u ovom slučaju kompozicije Sonata Violino Solo u D-duru skladatelja Georga Muffata. U svrhu demonstracije, bit će upotrebljene primarne i sekundarne bibliografske jedinice, kako bismo mogli potvrditi povijesnu ispravnost informacija koje se izlažu u radu.
Georg Philipp Telemann: Cantata 1:877
Georg Philipp Telemann: Cantata 1:877
Ivan Kruljac
Diplomski rad donosi pregled glazbenog baroka s posebnim osvrtom na glazbenu vrstu kantate. U nastavku rada autor donosi tehničku i interpretativnu analizu vlastitog rada na kantati TWV1:877 Ich weiss, dass mein Erlöser lebt (Znam da moj otkupitelj živi) skladatelja G. P. Telemanna.
George Crumb: Makrokosmos II, 12 fantazija prema Zodijaku za amplificirani klavir
George Crumb: Makrokosmos II, 12 fantazija prema Zodijaku za amplificirani klavir
Lucija Majstorović
Glavni cilj ovog diplomskog rada je objasniti pristup i načine izvođenja novih tehnika često zastupljenih u suvremenoj glazbi, koristeći Makrokosmos II Georgea Crumba kao orijentir. Skladatelji danas sve češće pišu glazbena djela koristeći proširene tehnike što je, nažalost, izvođačima još uvijek stran pojam. Objašnjen je i kratki povijesni razvoj klavira kao instrumenta koji je odavno prestao biti samo instrument s tipkama, instrument koji danas predstavlja novu platformu za...
George Gershwin
George Gershwin
Igor Rončević
Prvi dio rada se osvrće na život i djelo Georgea Gershwina, te na društveni i kulturni kontekst njegova vremena. U drugom dijelu rada nalazimo analizu Gerswinovih Preludija za klavir.
George Gershwin: Tri preludija za klavir
George Gershwin: Tri preludija za klavir
Matej Deronjić
Diplomski rad sadrži biografske podatke o životu i stvaralaštvu američkog skladatelja Georgea Gershwina, s posebnim naglaskom na njegova djela za klavir i američki teatar. Detaljna analiza provodi se na Gershwinovoj skladbi Tri preludija za klavir. Konačni cilj rada je odrediti osobitosti Gershwinove glazbe te istaknuti polivalentnost Gershwinovog skladateljskog umijeća.
Giacomo Finetti: Concerti a quattro voci con il basso per l'organo (1612.)
Giacomo Finetti: Concerti a quattro voci con il basso per l'organo (1612.)
Ivana Jurenec
Historiografska vrijednost zbirke Amorosi concetti (1612) Tomasa Cecchinija (oko 1583- 1644) već je duže vrijeme poznata hrvatskim muzikolozima, no nitko dosad nije pokušao detaljnije monografski obraditi njezin cjeloviti sadržaj. Nadovezujući se na radove Dragana Plamenca i Bojana Bujića, cilj ove studije je donošenje suvremenih transkripcija Cecchinijevih madrigala tiskanih u Veneciji 1612., te pokušaj kontekstualizacije u užim i širim krugovima njihova mogućeg djelovanja....
Giuseppe Lamperini i njegovo stvaralaštvo na području mise
Giuseppe Lamperini i njegovo stvaralaštvo na području mise
Andreja Simeonov
Prvi dio rada se osvrće na glazbenu kulturu Splita do 19. stoljeća, zatim na život i stvaralaštvo G. Lamperinija. Središnji dio rada se odnosi na analizu misa ovog autora, pri čemu se utvrđuju zajedničke značajke skladateljeva stila.
Glasovirske etide
Glasovirske etide
Lana Magdalenić
Diplomski rad proučava etidu kao muzičku vrstu njen razvoj kroz povijest i njenu primjenu u vježbanju klavira. Detaljnije se osvrće na etide za lijevu ruku, te kompozicije koje su etidi srodne po karakteru i tehničkim zahtjevima iako ne nose naziv etide.
Glasovirski opus Leopolda Ignacija Ebnera
Glasovirski opus Leopolda Ignacija Ebnera
Andrea Polić
Prvi dio rada osvrće se na život i djela Leopolda Ignacija Ebnera. Središnji dio obuhvaća analizu glasovirskih djela, a klasifikacija je načinjena s obzirom na funkciju na didaktička djela i ostala glasovirska djela. U prilogu rada nalazi se tematski katalog skladbi za glasovir i orgulje Leopolda Ignacija Ebnera.
Glasovna i karakterna interpretacija likova u operi Cendrillon J. Masseneta
Glasovna i karakterna interpretacija likova u operi Cendrillon J. Masseneta
Ivana Miletić
Rad se bavi karakternom i glasovnom interpretacijom likova u operi Cendrillon Julesa Masseneta i međusobnim odnosima likova. U prvom poglavlju predstavljena je biografija skladatelja Julesa Masseneta i detalji o operi Cendrillon. Drugo poglavlje bavi se bajkom kao književnom vrstom, inačicama bajke o Pepeljugi, bajkom kao predloškom za libreto opere te sličnostima i razlikama libreta i bajke Charlesa Perraulta. U idućem poglavlju rad se bavi analizom likova, njihovim karakterima te...

Paginacija