Paginacija

Etno glazba u Hrvatskoj devedesetih godina dvadesetog stoljeća na primjerima obrade tradicijske glazbe Međimurja
Etno glazba u Hrvatskoj devedesetih godina dvadesetog stoljeća na primjerima obrade tradicijske glazbe Međimurja
Irena Miholić
Rad je pokušaj prikaza jednog novog trenda u hrvatskoj glazbi u devedesetim godinama dvadesetog stoljeća koji se naziva etno glazba. Taj trend obuhvaća pokušaj spoja tradicijske folklorne glazbe i modernog, popularnog izričaja glazbene svakodnevnice. Spajajući staro i novo - tradicijsku glazbu i suvremeni izričaj - autori, ujedno i izvođači, otvorili su neke od problema koji će se u radnji pokušati razjasniti: problem terminologije (termin etno glazba) i problem izvedbe (izvan...
Etno glazba u Zagrebu na primjeru međimurske popevke
Etno glazba u Zagrebu na primjeru međimurske popevke
Nina Šala
Sam pojam „etno glazba“ nije novost na hrvatskoj glazbenoj sceni. O njemu i njihovim propagatorima tj. glazbenicima mnogo se pisalo po novinama tokom devedesetih godina 20. stoljeda, a i etnomuzikolozi ih nisu zaobišli. I danas nakon više od jednog desetljeda kad je u klubu „Gurjo II“ izveden, a onda kasnije i snimljen, koncert Ethno Ambinet Live, o problemima kao što su problem određivanja termina etno te koliko se smije ili ne smije osuvremeniti tradicijsku glazbu da bi ona...
Etno jazz u Hrvatskoj: Hibridni glazbeni izrazi, globalni identiteti i scena
Etno jazz u Hrvatskoj: Hibridni glazbeni izrazi, globalni identiteti i scena
Ena Hadžiomerović
World jazz kao svjetski fenomen, te etno jazz kao domaći, nastali su spojem jazza i lokalnih glazbenih tradicija. Ovim radom donosim povijesni kontekst nastanka žanra te ključne pojmove i koncepte, povezane uz world music i scenu etno glazbe u Hrvatskoj. Ispitujem načine pregovaranja ovih dvaju glazbenih jezika na glazbeno-zvukovnoj i izvanglazbenoj razini, koristeći se metodologijom slušne i kontekstualne analize te etnografskog rada kojemu okosnicu čine ...
Etnografija amaterskih glazbenika zabavnoglazbene scene u Križevcima
Etnografija amaterskih glazbenika zabavnoglazbene scene u Križevcima
Andrea Višak
Ovaj rad donosi rezultate istraživanja amaterskih glazbenika, gažera, koji izvode zabavnu glazbu, na području Križevaca. Iznošenjem dijelova životne priče, to jest pojedinačnog glazbenog iskustva svoga oca bubnjara, ističem neke od ključnih tema koje su u radu dopunjene zaključcima i razgovorima s članovima OK Band-a. Teme su vezane uz glazbene početke, prilagodbu repertoara ovisno o izvedbi, društvenu ulogu glazbenika, dogovaranje angažmana i novčane naknade za nastup....
Etnomuzikološki rad Luke Lukića (1875-1956) uz usporedbu sa snimcima vokalne folklorne građe u okolici Slavonskog Broda 80-ih godina našega stoljeća
Etnomuzikološki rad Luke Lukića (1875-1956) uz usporedbu sa snimcima vokalne folklorne građe u okolici Slavonskog Broda 80-ih godina našega stoljeća
Martina Gajger-Krajnović
Kako o Lukiću do trenutka kada je pisan ovaj rad ništ opsežnije nije objavljeno, niti su bila poznata sva područje njegovih aktivnosti, ovaj rad je pokušaj da se na jedno mjestu iznese i osvijetli raznolikost područja na kojima je djelovao.
Eugéne Ysaye: 6 sonata za violinu solo op. 27
Eugéne Ysaye: 6 sonata za violinu solo op. 27
Alberto Surina
U svojem diplomskom radu pisat ću o šest sonata za violinu solo Eugènea Ysaÿea, te o njihovom istaknutom mjestu na programu svakog ozbiljnog violinista. Rad ću podijeliti u nekoliko poglavlja, od kojih je prvo poglavlje uvodno,u kojemu ću pisati o ţivotu Eugène Ysayea te o vaţnosti i utjecaju njegovih skladbi i tehniĉkih mogućnosti na svakog modernog violinista. U idućim poglavljima pisat ću o nastanku Ysaÿevih sonata sa violinu solo, te ih onda sve detaljno obraditi.
Evolucija violinskog gudala od 16.– 19. stoljeća
Evolucija violinskog gudala od 16.– 19. stoljeća
Tanja Prgomet
Svaki profesionalni glazbenik, u ovom slučaju violinist, zna puno više informacija o violini kao instrumentu, njenom detaljnom razvoju kroz stoljeća i graditeljima, nego što zna o gudalu koje je znatno važniji element nego sam instrument. Gudalo se smatra dušom violine i ono je ekvivalent kistu jednoga slikara. Otkad se violinsko gudalo razvilo zajedno s violinom početkom 16. stoljeća, i violina i gudalo prošli su razno razne promjene kroz stoljeća čije karakteristike i...
Ex profundo exitus - partitura
Ex profundo exitus - partitura
Dubravko Palanović
Ex profundo exitus je kompozicija za simfonijski orkestar, nastala kao diplomski rad na odsjeku za kompoziciju. Skladbu karakteriziraju kontrapunktske tehnike (imitacija, augmentacija, itd) te izmjena bržih i sporijih odsjeka, no bez podjele na stavke.
F. Chopin: Preludij op. 28
F. Chopin: Preludij op. 28
Lucija Dogan
U ovom radu najveća pažnja posvećena je analizi Preludija, op. 28, velikog cikličnog djela Frédérica Chopina. Djelo je pisano u razdoblju od 1835. do 1839. godine, jednim dijelom na Mallorci u Španjolskoj i posvećeno je njemačkom pijanistu i skladatelju Josephu Cristophu Kessleru, a francusko izdanje graditelju klavira i izdavaču Camille-u Pleyelu. Chopin je ovo veličanstveno djelo napisao po uzoru na 24 preludija i fuge Johanna Sebastiana Bacha, s tim da je Bach iskoristio svaki...
F. Chopin: Preludiji, op. 28
F. Chopin: Preludiji, op. 28
Dora Petković
Ovaj rad donosi kratku biografiju Frédérica Chopina, osvrt na njegovo stvaralaštvo i utjecaj te osvrt na preludij kao glazbenu formu općenito. Najveći dio rada bavi se njegovim ciklusom od 24 preludija (op. 28) i prikazuje njihovu formalnu, tehničku i interpretativnu analizu. Budući da ovo djelo čini velik dio programa mojega diplomskog koncerta, želja mi je bila upoznati se s preludijima na dubljoj razini i napisati detaljnu analizu svakog. Uz istraživanje mnogih izvora o...
F. Liszt: Sonata u h-molu, S.178, Simbolilka kroz oblik i glazbene elemente
F. Liszt: Sonata u h-molu, S.178, Simbolilka kroz oblik i glazbene elemente
Sandra Gucić
Sonata u h-molu, S.178 za klavir solo Franza Liszta je jednostavačno djelo koje u sebi nosi zanimljivosti i osebujnosti skladateljevog stila, zbog čega je zanimljiva i izvođačima i analitičarima. Budući da je djelo bez priloženog programnog sadržaja na koji se oduvijek sumnja s obzirom na redovnu upotrebu programnosti u skladateljevu opusu, ovo se istraživanje fokusira na pronalaženje muzičkih simbola koje je Liszt konstruirao uz pomoć ili preuzeo iz gregorijanike ili djela...
F.Schubert: Sonata u B-duru, D.960
F.Schubert: Sonata u B-duru, D.960
Lucija Stanec
Uvodni dio rada ukratko se osvrće na biografiju Franza Schuberta, dok centralni dio rada pobliže analizira kasne Schubertove sonate, na osobit način Sonatu u B-duru, D. 960. Želja je autorice da ovom analizom omogući uvjerljiviju interpretaciju djela.

Paginacija