Paginacija

Bruno Bjelinski: glazbeno-scenska djela za djecu
Bruno Bjelinski: glazbeno-scenska djela za djecu
Marijana Vrhovec
Bruno Bjelinski jedan je od najistaknutijih hrvatskih skladatelja dvadesetog stoljeća. Uz bogat opus kojeg čine djelaiz različitih glazbenih područja, Bjelinski se osobito bavio problemima dječjeg glazbenog kazališta. U ovom su radu opisana neka od njegovih najuspješnijih glazbeno-scenskih djela namijenjenih mladima. Bruno Bjelinski, uz svoje suvremenike B. Papandopula, M. Cipru i S. Šuleka pripada onim hrvatskim autorima koji su snažno afirmirali sva područja skladateljstva,...
Bugarštice
Bugarštice
Radmila Stanković
"Uz ostale narode Evrope, i naš narod je zauzeo vidno mjesto u stvaranju epske poezije. Možda se i s pravom može reći da je malo naroda koji bi se u epskom stvaralaštvu mogli takmičiti s nama."
C. Debussy: Gudački kvartet u g-molu, op. 10
C. Debussy: Gudački kvartet u g-molu, op. 10
Ivana Kovač
Izraz simbolizam je s vremenom brisao razliku između Debussyevih djela i djela umjetnika koji su se htjeli iz drugih umjetnosti približiti glazbi. Takav prijenos termina, a nužno i koncepcije iz jedne u drugu domenu, nije bez primjera koji su u nastavku potvrđivali tu situaciju. Simbolizam je ubrzo postao nedovoljan termin za definiciju Debussyeve glazbe; iako je poznavao umjetničke smjerove (naturalizam, impresionizam, prerafaelizam, poentilizam, simbolizam, fovizam, ekspresionizam,...
C. Debussy: Preludij za poslijepodne jednog fauna
C. Debussy: Preludij za poslijepodne jednog fauna
Barbara Kajin
Ovaj diplomski rad bavit će se jednim od najvažnijih djela kasnog 19. stoljeća, skladbom Preludij za poslijepodne jednog fauna Claudea Debussyja. Cilj rada je omogućiti bolje razumijevanje skladbe pomoću formalne (i harmonijske) analize, a dirigentima prikazati jednu od mogućnosti priprema i pristupa skladbi uopće. Rad je podijeljen u pet cjelina: ukratko o impresionizmu, kratka biografija skladatelja, općenito o djelu, formalna analiza i na koncu dirigentska priprema. Korištena...
C.M. von Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru, op. 75
C.M. von Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru, op. 75
Natalija Jarec
Tema diplomskog rada je formalna analiza koncerta za fagot i orkestar u F-duru, op.75, Carl Maria von Webera. U drugom poglavlju nalazi se životopis skladatelja. U trećem poglavlju su podaci o samom koncertu: kada je napisan, kada je izdan i prvi put izveden itd. Četvrto poglavlje donosi definicije oblika od kojih se sastoji ovaj koncert. U petom poglavlju nalazi se formalna analiza koncerta, odnosno svako poglavlje opisuje pojedini stavak. U posljednjem poglavlju iznosim svoje viđenje...
CLAUDE DEBUSSY: SYRINX – ANALIZA DJELA
CLAUDE DEBUSSY: SYRINX – ANALIZA DJELA
Dora Đapić
Fokus ovog diplomskog rada je analiza skladbe Syrinx za flautu solo koja predstavlja jednu od najpoznatijih flautističkih skladbi dvadesetog stoljeća. Ova kompozicija smatra se prekretnicom u repertoaru djela za flautu solo što će se pokušati prikazati kroz glazbenu analizu. Skladatelj ovog djela, Claude Debussy, poznatiji kao predstavnik razdoblja impresionizma u glazbi, također će biti aspektom ovog diplomskog rada gdje će se istaknuti posebnosti njegovog glazbenog jezika. Nakon...
Carl Orff, Carmina burana
Carl Orff, Carmina burana
Aljoša Crnobrnja
Prvi dio rada govori o njemačkom kompozitoru Carlu Orffu, donoseći njegovu kratku biografiju, nagađanja o njegovoj povezanosti sa nacističkom strankom i periodu u kojem je kantata nastajala. Drugi dio rada govori o srednjovjekovnoj zbirci i njenoj povijesnoj pozadini, originalnom rukopisu iz 13. stoljeća, autorima i pjesmama zbirke, kantati Carmina Burana i specifičnoj tematskoj strukturi rukopisa koja je na neki način povezana idejom hirovite Fortunine naravi. U tom odsjeku je...
Carl Orff: školski instrumentarij
Carl Orff: školski instrumentarij
Dinko Krstinić
Diplomski rad bavi se proučavanjem osnovnih karakteristika školskog instrumentarija skladatelja i pedagoga Carla Orffa, te primjenom istog u glazbenoj nastavi u Hrvatskoj, kao i hrvatskoj i svjetskoj muzikoterapiji. Carl Orff postigao je uspjeh svojim djelom Schulwerk, koji je do danaspreveden na nekoliko stranih jezika. Sviranje na instrumentima njegova školskog instrumentarija ne zahtijeva od ucenika nikakvu predhodnu glazbenu podlogu. Ucenici si sami mogu izabrati instrument koji im...
Carraganova realizacija Finala Brucknerove Devete simfonije
Carraganova realizacija Finala Brucknerove Devete simfonije
Josip Prajz
U ovom će radu, nakon uvodnih poglavlja koja smještaju četvrti stavak, Finale Devete simfonije Antona Brucknera u kontekst vremena i prostora nastanka, biti prikazani rezultati detaljne analize Carraganove realizacije, odnosno Carraganova dovršenja tog posljednjeg stavka. Potom će također biti prikazani rezultati usporedbe realizacije s preostalim dostupnim rukopisnim materijalom, te na koncu iznesen sud o njenoj relevantnosti s obzirom na uočene dvije kategorije Carraganovih...
Chaconna za violinu solo J.S.Bacha: od analize do interpretacije
Chaconna za violinu solo J.S.Bacha: od analize do interpretacije
Eva Mach
Budući da kao dio svog diplomskog koncerta izvodim Chacconu Johanna Sebastiana Bacha, željela sam upotpuniti svoju pripremu za koncert na način da dublje uđem u samu skladbu te da pokušam i sama istražiti na koji način teorijsko znanje i prikupljanje informacija iz različitih izvora može utjecati na kvalitetu izvedbe navedenog djela. Na tome sam se putu suočila s nekim pitanjiima koja vjerojatno zaokupljaju svakoga interpreta glazbe, kao što su: koliko je važno poznavati...
Chaconne i passacaglia u 17. i 18. stoljeću
Chaconne i passacaglia u 17. i 18. stoljeću
Katarina Javora
Diplomski rad predstavlja povijesni razvoj chaconne i passacaglie u glazbi 17. i 18. stoljeća. Predstavljaju se i njihove osnovne karakteristike, kao i različitosti ovisno o lokaciji na kojoj nastaju, pa se tako definiraju značajke ostinato formi Italije, Francuske i Njemačke.
Charles-Marie Widor, IV. orguljska simfonija, analiza
Charles-Marie Widor, IV. orguljska simfonija, analiza
Marko Đurakić
Ovim radom htio sam prikazati susret tradicionalnog i modernog u Widorovoj orguljskoj glazbi s posebnim osvrtom na IV. simfoniju za orgulje. Simfonija kao vrlo jak predstavnik europske glazbene tradicije u Francuskoj se nije udomaćila na isti način kao u ostalim zemljama srednje Europe (Njemačka, Austrija...). Razvoj simfonije koji potječe iz Njemačke stavlja orkestar u središte dok u Francuskoj orgulje preuzimaju to mjesto. Tako je dirigent ujedno i sam postao glavnim sviračem. U...

Paginacija