Paginacija
-
-
Solo-pjesme Josipa Hatzea
-
Donata Hrupelj Prvi dio rada se u kratkim crtama osvrće na život i djelo Josipa Hatzea, zatim na položaj Josipa Hatzea u povijesti hrvatske glazbe, s osobitim naglaskom na solo-pjesmu. Središnji dio rada se odnosi na analizu Hatzeovih solo-pjesama (forma, melodika, harmonika, odnos teksta i glazbe, motivski rad itd.).
-
-
Solo-pjesme Vatroslava Lisinskoga
-
Nada Korbar Prvi dio rada se osvrće na društvene, političke i umjetničke prilike u Hrvatskoj u vrijeme Vatroslava Lisinskog. Zatim autorica istražuje solo pjesmu kao vrstu i odnos članova Ilirskog pokreta prema solo pjesmi kao vrsti. Središnji dio rada se odnosi na analizu Lisinskijevih solo pjesama.
-
-
Solo-popijevke Vladimira Berse
-
Ružica Bonifačić Vladimir Bersa, nekada cijenjen i češće izvođen hrvatski skladatelj, poznat prvenstveno po svojim opernim djelima, odavneo je već potpuno zaboravljen, kako sa praktične, izvodilačke strane, tako i u teoretskom, muzikološkom smislu. Godine njegova života (1864-1927), a u prvom redu njegova skladateljska ostvarenja, smještaju ga u oveći krug Zajčevih suvremenika i sljedbenika, koje je i čija je djela većinom zadesila ista Bersina sudbina. Svrha ovog rada je da se prvenstveno...
-
-
Sonata u D-duru op. 10 br. 3 Ludwiga van Beethovena
-
Petar Krokar U ovom radu kratko ulazimo u svijet Beethovenova klavirskog opusa kao središnjeg dijela programa mojeg diplomskog koncerta. Razlozi izbora ovog djela su pravilnost forme, kompaktnost same skladbe te raznolikost materijala. Ova sonata predstavlja jedan od boljih uvida u skladateljevu ranu fazu skladanja, zajedno s ostale dvije sonate opus 10, klavirskim koncertom u B-duru opus 19, gudačkim trijima opus 9 i sonatama za glasovir i violinu opus 12. U kratkom osvrtu naglasak će biti stavljen...
-
-
Sonata u h-molu op.58 Frederyka Chopina
-
Tihana Šmit Nakon uvoda u stilsko razdoblje glazbenog romantizma i životopis Frederyka Chopina, autorica piše o njegovom harmonijskom jeziku. Središnji dio radnje je analiza Sonate u h-molu op.58 u aspektima oblika, harmonije, melodije i ritma.
-
-
Sonate i partite za violinu solo Johanna Sebastiana Bacha
-
Lara Rimac U svom diplomskom radu ću govoriti o sonatama i partitama za solo violinu Johanna Sebastiana Bacha, te njihovoj važnosti u repertoaru ozbiljnog violinista. Ukratko ću govoriti o Bachovom životu i stvaralaštvu njegova bogata skladateljskoga života. Osvrnuti ću se na važan vremenski period kada je živio u Cöthenu u kojem je nastalo najviše svjetovnih instrumentalnih djela. Opisat ću okolnosti u kojima su nastale Partite i sonate za violinu solo te važnu razliku koju čini sviranje...
-
-
Sonate i partite za violinu solo Johanna Sebastiana Bacha BWW 1001-1006
-
Andrea Nikolić Diplomski rad predstavlja analizu baroknih oblika suite (partite) i sonate (sonata da chiesa, sonata da camera), te detaljnu analizu djela Johanna Sebastiana Bacha uz poseban osvrt na izvođačku praksu barokne glazbe. Analiza obuhvaća djela (sonate i partite) BWV 1001-1006.
-
-
Sonatni allegro Mozartovih i Beetovenovih klavirskih sonata
-
Tomislav Previšić Diplomski rad predstavlja kratki razvoj sonate kroz povijest. Bavi se povijesnim razvojem sonatnog oblika te problematikom sviranja i razumijevanja sonatnog oblika. Diplomski rad donosi detaljni osvrt na dva sonatna oblika skladatelja W. A. Mozarta i L. van Beethovena.
-
-
Sopele
-
Pero Gotovac U neobično bogatom i različitom muzičko-folklornom materijalu naše zemlje vidno mjesto zauzimaju pučki instrumenti. Prema Kuhačevoj podjeli, oni su svrstani u tri osnovne grupe: kordophone, aerophone, membranophone. Sopele ili sopile su pučki muzički instrument, ili bolje rečeno dva instrumenta koja čine par, iz gore navedene "aerophone" grupe. Spadaju dakle u duvačke instrumente, a osnovna karakteristika im je pisak sa dvostrukim udarnim jezičkom.
-
-
Specifičnosti slijepih učenika u osnovnoškolskoj nastavi solfeggia
-
Sonja Vojvodić Diplomski rad usmjeren je prikazivanju specifičnosti slijepog učenika integriranog u nastavu solfeggia u glazbenim školama. Lišen uvriježenih predrasuda, slijepi je učenik postavljen u kontekst osjetilne kompenzacije, čime pokazujemo da sljepoća ipak ne mora dovesti do smanjenja praga osjetljivosti u ostalih osjetila, već može i rezultirati kvalitetnijom diskriminacijom elemenata zvuka kod onih slijepih pojedinaca koji su i glazbeno obrazovani. Taktilne i haptičke senzacije su,...
-
-
Specijalizirana učionica za glazbeni odgoj
-
Antun Pokos Rad razmatra uvjete i mogućnosti za ostvarenjem ideje o specijaliziranoj učionici (kabinetu) za glazbenu kulturu, u kojoj bi sve bilo podređeno ciljevima nastave glazbene kulture.
Paginacija