Paginacija

Harmonizacije protestantskog korala u djelima J. S. Bacha
Harmonizacije protestantskog korala u djelima J. S. Bacha
Valter Kević
Prvi dio rada se osvrće na povijest i nastanak protestantskog korala. Središnji dio rada odnosi se na harmonijsku analizu Bachovih korala: upotreba trozvuka, četverozvuka i kvintseksatakorda, upotreba neakornih tonova, odstupanja od strogog harmonijskog stvavka, vrste kadenci, modusne karakteristike, upotreba kromatike i upotreba sekvenci. Posljednji dio rada istražuje u kojim Bachovim instrumentalnim i vokalnim djelima nalazimo korale.
Hector Berlioz i duboki limeni puhači
Hector Berlioz i duboki limeni puhači
Mihael Hrgar
Tema ovoga rada su duboki limeni puhački instrumenti kao prethodnici tube. Potreba za instrumentima koji bi mogli preuzeti basovsku dionicu nastaje u razdoblju renesanse. Otada su graditelji načinili niz limenih puhačkih instrumenata koji su tu potrebu nastojali ispuniti. U prvom poglavlju ovoga rada donosi se pregled ovih instrumenata, zaključno s tubom. U drugom i trećem poglavlju pokazuje se kako je Hector Berlioz karakterizirao ove instrumente u svojem teorijskom djelu Veliki...
Hector Berlioz i tuba u njegovom traktatu
Hector Berlioz i tuba u njegovom traktatu
Mihael Križančić
Diplomski rad t se osvrće na književni rad Hectora Berlioza, a posebice na skladateljev Veliki traktat o modernoj instrumentaciji i orkestraciji. Budući da je njegov Traktat utjecao i na kasnije skladatelje, zanimljivo je vidjeti kako je i on sam koristio tubu u svojim orkestralnim djelima.
Heitor Villa-Lobos: Četiri pjesme iz simfonijske suite "Floresta do Amazonas"
Heitor Villa-Lobos: Četiri pjesme iz simfonijske suite "Floresta do Amazonas"
Marija Salečić
Ovaj diplomski rad istražuje 4 pjesme iz posljednjeg djela Heitora Ville-Lobosa, simfonijske suite „Floresta do Amazonas”. U uvodnom dijelu predstavljene su osnovne informacije o temi. Slijedi biografski pregled Heitora Villa-Lobosa, naglašavajući njegov doprinos glazbi i utjecaj na brazilski i svjetski glazbeni pejzaž. Predstavljena je simfonijska suita „Floresta do Amazonas”, uključujući povijesni kontekst, strukturu djela i njegovu važnost u opusu Villa-Lobosa. Analizirane...
Hemeroteka "Dragutin Arany" u Hrvatskom glazbenom zavodu
Hemeroteka "Dragutin Arany" u Hrvatskom glazbenom zavodu
Marija Cestarić
U Hrvatskom glazbenom zavodu čuva se Ostavština Dragutina Aranya koju čine koncertni programi i plakati, hemeroteka, glazbeni časopisi i drugi dokumenti. Novinske je članke Dragutin Arany počeo sakupljati 1912. godine te nastavio sve do svoje smrti 1964. godine. Ovaj se rad bavi hemerotekom iz Ostavštine Dragutina Aranya od 1912. do 1928. godine. Prema popisu, koji je načinjen u excel tablici, u tom je razdoblju ukupno sakupljeno 3.906 članaka, koji mogu poslužiti kao povijesni...
Henri Tomasi: Koncert za trubu - formalna analiza
Henri Tomasi: Koncert za trubu - formalna analiza
Igor Dorotić
Tema ovog diplomskog rada je formalna analiza koncerta za trubu Henrija Tomasija. U drugom poglavlju nalazi se sažetak skladateljeva života, i neke zanimljivosti o samom koncertu. Sljedeće poglavlje definira pojam koncerta, te forme sonatnog oblika, trodjelne pjesme i drugih formi koje ova skladba sadrži. Nakon toga slijedi sama analiza koncerta koja je podijeljena u tri poglavlja od kojih svaki obrađuje po jedan stavak koncerta. Zadnje poglavlje sadrži autorovu interpretativnu analizu...
Henri Vieuxtemps: Sonata za violu i klavir br. 1 u B-duru, op. 36 - analiza
Henri Vieuxtemps: Sonata za violu i klavir br. 1 u B-duru, op. 36 - analiza
Bartul Lakotić
Ovaj rad bavi se analizom Sonate za violu i klavir br. 1 u B duru, op. 36 Henrija Vieuxtempsa. Prvi dio rada kratki je životopis skladatelja s fokusom na njegovo obrazovanje i izvođačku karijeru. Drugi dio rada bavi se strukturom i motivima pojedinih stavaka sonate te načinom na ko ji ih Vieuxtemps obrađuje.
Himne na tlu Hrvatske u 20. stoljeću
Himne na tlu Hrvatske u 20. stoljeću
Tomislav Kučinić
Svečana pjesma ili himna je uz grb i zastavu jedan od elemenata državnog, nacionalnog i narodnog identiteta. Ona je glazbena osobna iskaznica na političkoj i povijesnoj karti Europe i svijeta. Dvadeseto stoljeće obilovalo je sudbonosnim promjenama i prevratima, pa su tako hrvatski narod, država i himna zajedno podijelili sudbinu većine europskih naroda. Od početaka himničkih izričaja na hrvatskom povijesnom tlu krajem 18. stoljeća, pa sve do uzbudljivih i strelovitih izmjena u 20....
Historija muzičke pedagogije
Historija muzičke pedagogije
Vera Jalušić
Prihvatimo li da je muzički odgoj star koliko i sama muzika, nećemo se zbuniti kod određivanja primata. Međutim, ako pod muzičkim odgojem mislimo na izvjestan organiziran rad, onda nam je jasno da se taj rad mogao formirati tek iza spontanog rođenja muzike. Kod svih ostalih naroda, osim kod Grka, muzički je odgoj vrlo malo poznat, ali su se primjerice, sačuvali staroindijski solmizacijski slogovi: sa, ra, ga, ma, pa, da, ni.
Historijski razvoj muzičkog odgoja
Historijski razvoj muzičkog odgoja
Ljubiša Dunić
"Poslije Drugog svjetskog rata nastaje temeljiti preobražaj u našem društvenom i kulturnom životu, što se je odrazilo i na području muzičke pedagogije. Naši su pedagozi usvojili napredne ideje, metode i sisteme muzičkog odgajanja, pa su na temelju materijalne podloge i društvene zainteresiranosti ostvarili težnje starijih generacija da muzički odgoj prodre i u najzabačenija mjesta naše zemlje."
Hrvatska glazbena kritika na narodnom jeziku od 1854. do 1870. godine
Hrvatska glazbena kritika na narodnom jeziku od 1854. do 1870. godine
Silvija Tomašić
Hrvatska glazbena kritika nastajala je na hrvatskom, njemačkom, talijanskom te vjerojatno mađarskom jeziku, i njezina povijest još nije napisana. Pojedini autori obrađivali su ili isječke iz tog trajanja ili stanovite kritičare, ali sustavan pregled njezina razvoja još uvijek ne postoji. Ovaj rad trebao bi biti mali doprinos u tom pravcu.
Hrvatska narodna glazbena umjetnost
Hrvatska narodna glazbena umjetnost
Gaj Matić Marović
Hrvatska narodna glazbena umjetnost izrasla iz hrvatskog naroda, na svom razvojnom putu neprekidno je bila izložena utjecaju moćnih susjeda (Mađara, Mletaka, Osmanlija, Austrougarske), čija je vjekovna težnja bila nametanje vlasti te time i zatiranje nacionalne svijesti u Hrvata. Politička previranja u Europi neminovno su se odražavala i na život u Hrvatskoj koja je bila okrenuta egzistencijalizmu, a manje kulturnom razvoju. Takva politička stvarnost nije omogućavala veći kulturni...

Paginacija