Paginacija
-
-
Crkvena glazba Ferde Livadića
-
Asja Babić Prvi dio rada osvrće se na društveni i kulturni kontekst u kojemu je stvarao Ferdo Livadić. Središnji dio odnosi se na analize Livadićevih djela, klasificiranima s obzirom na jezik tekstualnog predloška (popijevke na hrvatske tekstove, popijevke na latinske tekstove, popijevke na njemačke tekstove, zatim slijede mise i konačno, djelo Andante pro ecclesia obrađeno je zasebno.
-
-
Crkvena glazba Ferde Livadića
-
Asja Babić U uvodu se rad osvrće na crkvenu glazbu 19. stoljeća općenito, te hrvatsku glazbu u Livadićevo vrijeme. Središnji dio rada se odnosi na analizu odabranih skladbi - popijevke na hrvatske tekstove, popijevke na latinske tekstove, popijevke na njemačke tekstove, Andante pro Ecclesia i Livadićeve mise.
-
-
Crkvena pučka popijevka Novigrada Podravskog
-
Ariana Mesić Rad predstavlja rezultate analize prikupljenih crkvenih pučkih popijevaka Novigrada Posavskog. Osobito su istaknute tzv. litanije, odnosno prijekori na Veliki petak ("Puče moj").
-
-
Crkveni oratoriji Božidara Širole
-
Marija Janaček "Razdoblje između dva rata predstavlja značajnu prekretnicu u historiji hrvatske muzike. Ideje koje ilirci u prvoj polovici 19. stoljeća zbog društveno-političkih prilika nisu mogli sami do kraja sporovesti u ideji, ostvaruju se sada na još široj osnovi, još dosljednije."
-
-
Crkveni redovi i hrvatska renesansna glazba
-
Danijel Đekić U Europi 15. i 16. stoljeće nije samo doba geografskih otkrića, nego i doba ponovnog humanističkog otkrića antike. Mjerilo svih stvari postaje čovjek, te se i humanistički interes premješta sa božanskog ka čovječjem. Dolazi do velikog napretka na svim područjima od znanosti do kulture. Sama glazba u tom razdoblju dobiva sve više na ugledu te stječe nove poticaje i za razvoj profesionalizma glazbenika. U takvim okolnostima razjedinjeni, osiromašeni, ratovima i bunama rastrzani...
-
-
Crossover glazba
-
Loris Ivančić Žic Glavni razlog zbog kojeg sam odlučio pisati o ovoj problematici je taj što se to odvija u okviru vremena u kojem živimo i zato što je mladima sve teže slušati klasičnu glazbu. Naposljetku se svelo na to da ju treba prezentirati u modernijem ''štihu'' zbog pokušaja da se vrati u njezino izvorište. U tome su dosad uspjeli neki izvođači, posebno klasično obrazovani pijanisti, poput Maksima Mrvice. Kroz analizu njegovih obrada klasične klavirske glazbe, pokušat ću objasniti na...
-
-
D. Šostakovič: Prvi koncert za violončelo i orkestar u Es-duru, op. 104
-
Lana-Lucija Horvatić Tema ovog diplomskog rada je analiza Prvog koncerta za violončelo u Es-duru, op. 107 Dmitrija Šostakoviča i pozadina nastanka djela. Koncert je karakterističan po nekonvencionalnoj upotrebi harmonije, opsežnom motivičkom radu, jasnoj formi i tehničkim zahtjevima koji se očekuju od solista.
-
-
D. Šostakovič: Sonata za violu i klavir, op. 147. Skladateljevo svjedočanstvo
-
Marta Balenović Sonata za violu i klavir, op. 147 Dmitrija Dmitrijeviča Šostakoviča, jednog od najvažnijih i najutjecajnijih skladatelja 20. stoljeća, njegovo je posljednje djelo. Kroz tri stavka ove sonate skladatelj nam ostavlja svojevrsnu oporuku, svoje drugo autobiografsko djelo. Ovaj rad nastao je s ciljem njegovog boljeg razumijevanja koje bi trebalo doprinijeti kvalitetnijoj izvedbi sonate. Umjesto bavljenja striktno formalnom analizom, nastojat ću razotkriti simboliku iza glazbenih motiva,...
-
-
DEMIAN -balet s prologom u 8 slika za simfonijski orkestar
-
Alan Kljaić „Demian“ je balet s prologom i osam slika. Neki naslovi slika imaju biblijski kontekst ( Cain, The Thief, Eva...), neki poetski (poput Danteove Beatrice). Glazbeni izričaj baleta " Demian" obiluje citatnošću, prisjećanja na prošlost i neke modele iz glazbe baroka, klasicizma, romantizma, filmske glazbe... Htio sam svoje glazbene afinitete kako prema staroj tako i prema novoj glazbi utkati u ovaj balet te na tim načelima afirmirati njegovu originalnost i jedinstvenost u baletnoj...
-
-
DMITRIJ ŠOSTAKOVIČ: GLAZBENI JEZIK, STIL I RECEPCIJA POD UTJECAJEM POLITIČKIH INTERFERENCIJA U SOVJETSKOM SAVEZU
-
Dora Budimir Ovaj se diplomski rad bavi odabranim djelima Dmitrija Šostakoviča i njihovim obilježjima na temelju kojih se pokušava odgovoriti na pitanje u kojoj su mjeri zaista politička zbivanja u Savezu Socijalističkih Sovjetskih Republika utjecala na Šostakovičevo stvaralaštvo. Suočen s dvama javnim osudama, neosporno je da je Šostakovič morao prilagođavati svoj glazbeni jezik socijalističkoj diktaturi koja je propagirala „socijalistički realizam“ kao jedini prihvatljivi umjetnički...
-
-
Da li sliepi doživljavaju glazbu isto kao osobe zdravog vida
-
Josip Hrvoj Budući da je autor u stalnom kontaktu sa slijepima, kao i s osobama zdravog vida, često mu je omogućeno da prati najrazličitije psihičke i fizičke postupke i jednih i drugih: mnogo puta su te manifestacije vrlo interesantne i naprosto inspiriraju čovjeka na razmišljanje. U stalnoj je želji za novim spoznajama i u cilju otkrivanja istine, a u najiskrenijoj namjeri da pomogne unesrećenima, autor odlučio provesti ovo istraživanje.
Paginacija
