Paginacija

Baletno stvaralaštvo Krešimira Baranovića
Baletno stvaralaštvo Krešimira Baranovića
Kristina Trivanović
Postanak hrvatskog baleta uz neke druge vidove kazališne djelatnosti dugujemo već Stjepanu Miletiću, intendantu HNK u razdoblju od 1894. do 1898. godine. Taj svestrani propagator kazališnih umjentosti odlučio je "na užas estetskog filistarstva da u Zagrebu, gdje se ta umjentost pratila uvijek s nekim rugom i prijezirom", ustroji hrvatski balet. Od tada počinje razvojni put hrvatskog baleta.
Baritonska dionica u Orffovoj kantati "Carmina Burana"
Baritonska dionica u Orffovoj kantati "Carmina Burana"
Davor Nekjak
Ovaj rad primarno analizira tehničke i interpretativne aspekte baritonske dionice u "Carmini Burani”, uz uvid u Orffovu biografiju i kratki muzikološki pregled kompletne kantate. Ideja za ovu temu došla mi je kao rezultat najteže pjevačke dionice s kojom sam se do sada susreo. Za izvedbu je bila potrebna detaljna i pažljiva analiza i priprema. Koncept rada osmišljen je kao korisno uputstvo i upoznavanje sa zahtjevima s kojima se bariton susreće u Orffovoj partituri.
Barokna arija
Barokna arija
Giorgio Sugar
Prvi dio rada obuhvaća povijesni razvoj arije i analizu zajedničkih elemenata arije i nekih drugih glazbenih oblika/vrsta. Središnji dio rada se odnosi na analizu arije da capo "Stizzoso, mio stizzoso" iz Pergolesijeve Služavke gospodarice i Bachovog instrumentalnog aira iz treće orkestralne suite.
Barokna gitara
Barokna gitara
Saša Babić
Diplomski rad sadrži pet poglavlja. Započinje prikazom razvoja i uporabe barokne gitare u baroknom periodu uz navode o primjeni njezine literature u današnje vrijeme. Nakon opisa njezina razvoja iz gitare s četiri para žica u gitaru s pet parova žica slijedi poglavlje koje opisuje način ugodbe gitare u barokno vrijeme. Sljedeće poglavlje bavi se baroknom tabulaturom i najpoznatijim gitaristima baroknog vremena. Završni dio rada navodi osnovne karakteristike samog glazbala, kao i...
Barokna gitara
Barokna gitara
Margareta Delaš
Ovaj rad donosi pregled razvoja barokne gitare, od njezina nastanka, preko načina ugađanja, čitanja tabulatura pa sve do današnjeg modernog zapisa i transkripcija koje su prilagođene današnjim instrumentima. Počevši s pretečom barokne gitare, opisan je nastanak barokne gitare sa svim njezinim karakteristikama (građom, ugodbom i dr.). Slijedi analiza načina zapisivanja i objašnjenje čitanja tabulatura za baroknu gitaru. Nakon toga su opisane prednosti i nedostaci moderne...
Barokni fagot - razvoj i praktična upotreba u stilskom razdoblju
Barokni fagot - razvoj i praktična upotreba u stilskom razdoblju
Matko Smolčić
Ovaj rad ima zadaću sistematizirano opisati nastanak i tijek razvoja fagota u 17. i 18. stoljeću, jednom od najplodnijih razdoblja u literaturi toga instrumenta. Podijeljen u tri cjeline, rad kronološkim slijedom uz razjašnjavanje uzročno-posljedičnih veza opisuje potrebu i način razvoja kao i praktičnu upotrebu fagota. Prva cjelina opisuje nastanak i tijek razvoja drvenih puhačkih instrumenata od početaka glazbe uopće, potrebe koje su se u korištenju tih instrumenata javljale te...
Basovske uloge u operama Wolfganga Amadeusa Mozarta
Basovske uloge u operama Wolfganga Amadeusa Mozarta
Martin Feller
Rad je napisan u svrhu skupljanja i opisivanja uloga za bas u operama Wolfganga Amadeusa Mozarta na jednom mjestu. Bavi se likovima, nabrajanjem scena i arijama te harmonijskom, melodijskom i analizom orkestracije u pojedinim slučajevima.
Batić kao bitan čimbenik promjene zvuka modernog klavira u 20. stoljeću
Batić kao bitan čimbenik promjene zvuka modernog klavira u 20. stoljeću
Vedran Janjanin
Ovaj rad bazira se na korisnim i edukativnim informacijama o klaviru kao glazbenom instrumentu, njegovom zvuku i ljepoti, ali i kompleksnosti pojedinih detalja bez kojih se sjajni rezultati u zvuku ne bi mogli realizirati. Posebna pažnja posvećena je utjecaju batića na zvuk klavira obzirom na materijal, način izrade i kasnije tretiranje batića. Već dva stoljeća klavir smatramo najuniverzalnijim glazbenim instrumentom uopće, ali i najkompleksnijim, što potvrđuje podatak da je...
Bedřich Smetana: nacionalni skladatelj
Bedřich Smetana: nacionalni skladatelj
Ana Veseli
U ovome radu prikazat će se život i stvaralaštvo nacionalnog skladatelja Bedřicha Smetane. Prvi dio rada donosi pregled skladateljevog života koji započinje odrastanjem i prvim susretom s glazbom, nastavlja se školovanjem i početkom glazbene karijere, a završava skladateljevom gluhoćom. Drugi dio rada donosi pregled djela od studentskih skladbi sve do nedovršenih skladbi. Djela su podijeljena u poglavlja prema žanru: klavirska djela, solo pjesme i zborska glazba, komorna glazba,...
Beethoven i sonate za klavir i violinu
Beethoven i sonate za klavir i violinu
Luka Softić
Rad istražuje Beethovenove sonate za violinu i klavir, i to prvenstveno njihov utjecaj na razvoj violinističke literature, tehnike i stila, kao i na formu sonate. Imajući to u vidu u drugom sam poglavlju istražio utjecaje na nastanak ovih djela, kako od strane kompozitora, tako i svirača, u prvom redu violinista. U trećem poglavlju se bavim razvojem sonate u klasičnom periodu, te Beethovenovim ranim djelima za violinu i klavir, a u četvrtom dijelu sam se fokusirao na analizu svake od...
Beethoven piano sonata No. 8 opus 13
Beethoven piano sonata No. 8 opus 13
Satoko Takahashi
Rad donosi u kratkim crtama životopis Ludwiga van Beethovena, zatim osvrt na Beethovenov stil i glazbene inovacije, osobito u sonati (sonatnom obliku). Drugi dio posvećen je Klavirskoj sonati br. 8, op. 13, te je naglasak na analizi forme, tehničkih postupaka i interpetacijskih aspekata.
Beethovenova posljednja sonata: problem interpretacije
Beethovenova posljednja sonata: problem interpretacije
Stipe Bilić
Odabir analize Beethovenove posljednje sonate za temu diplomskog rada bio je praktične naravi budući da istu već izvjesno vrijeme pripremam i za svoj diplomski ispit na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Neiscrpna vrijednost te sonate (i ne samo te Beethovenove sonate) rezultirala je bogatom literaturom, nudeći mi tako raznovrsne poticaje u samom pristupu temi i strukturi rada. U tome smislu rad ne smatram pretencioznim već svojevrsnim nastavkom na ono što je dosad o ovoj temi iskazano.

Paginacija