prikaz prve stranice dokumenta Ferdo Livadić, začetnik hrvatske solo-popijevke
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Ferdo Livadić, začetnik hrvatske solo-popijevke
1974. urn:nbn:hr:116:618098
Hervol, Nataša
Sveučilište u Zagrebu
Muzička akademija

Citirajte ovaj rad

Hervol, N. (1974). Ferdo Livadić, začetnik hrvatske solo-popijevke (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:618098

Hervol, Nataša. "Ferdo Livadić, začetnik hrvatske solo-popijevke." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija, 1974. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:618098

Hervol, Nataša. "Ferdo Livadić, začetnik hrvatske solo-popijevke." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija, 1974. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:618098

Hervol, N. (1974). 'Ferdo Livadić, začetnik hrvatske solo-popijevke', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija, citirano: 12.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:618098

Hervol N. Ferdo Livadić, začetnik hrvatske solo-popijevke [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija; 1974 [pristupljeno 12.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:618098

N. Hervol, "Ferdo Livadić, začetnik hrvatske solo-popijevke", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija, Zagreb, 1974. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:618098

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:618098
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovFerdo Livadić, začetnik hrvatske solo-popijevke
AutorNataša Hervol
MentorKrešimir Kovačević (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Muzička akademija
Zagreb
Datum i država obrane1974, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		UMJETNIČKO PODRUČJE
Glazbena umjetnost
Sažetak
Livadićev dom u Samoboru bio je uvijek otvoren prijateljima i ljubiteljima glazbe. Mnogi su se velikani hrvatske prošlosti i ilirski rodoljubi dolazili k njemu (Ivan Mažuranić, Janko Drašković, Pavao Štoos, Dimitrije Demeter, Petar Preradović, Ljudevit Vukotinović, Ivan Kukuljević, Stanko Vraz, Antun Mihanović i drugi), pa se možda i tu začela ideja o potrebi stvaranja hrvatske umjetničke glazbe. Na Gajev poticaj, u jeku nacionalnog pokreta 1833. Livadić sklada prvu ilirsku budnicu "Još Hrvatska nij' propala".
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:116:618098
Studijski programNaziv: Muzikologija; smjerovi: Historijska muzikologija, Sistematska muzikologija, Etnomuzikologija
Smjer: Historijska muzikologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra muzikologije (mag.musicol.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeNaknadno digitalizirana
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2016-10-05 10:07:56