| Abstract | U prvom dijelu diplomskoga rada, namjera je studijom slučaja sustavno prikazati i elaborirati pojmove običaja, tradicije, nasljeđa i (pučke) pobožnosti te izložiti povijesnu pozadinu, prakticiranje i odvijanje pobožnosti Sedam žalosti Blažene Djevice Marije (Sedam žalosti Marijinih, lat. Via Matris), sastavnog dijela korizmene glazbene baštine u Bosni i Hercegovini, a potom istražiti i analizirati pripadajuće pučke napjeve. Nastanak pučkih pobožnosti prati se iz vremena Srednjega vijeka. Franjevci na tlo Bosne dolaze u 13. stoljeću i snažno utječu na vjerski i kulturni život, a kultura društvene zajednice, s druge strane, oblikuje pobožne prakse. Njihovom pravilnom tumačenju prethodi upoznavanje svega onoga što je tijekom stoljeća utjecalo na oblikovanje zajednice koja takvu praksu stvara i nosi. Drevni bosanski franjevački samostani čuvaju vlastite načine prakticiranja pobožnosti, osobito u pogledu glazbovanja, kao prepoznatljive znakove lokalnog identiteta koji žive i danas. Na duhovnome polju, u Srednjemu vijeku, vremenu duboke vjere, duhovnosti i cvata brojnih pobožnosti, misterijskih skazanja, procesija i liturgijskih drama (usp. Car-Mihec 1997), posebno se razmatralo Isusovo čovještvo – njegova Muka, i neizostavno nazočna njegova Majka i njene boli za Sinom. U drugom će se dijelu, pomoću didaktičko-metodičkog pristupa, osmisliti glazbenopedagoške strategije i načine upoznavanja hrvatskog kulturnog i duhovnog nasljeđa na primjeru pučke pobožnosti Sedam žalosti Blažene Djevice Marije, oblika koji se prakticira u Kreševu (Bosna i Hercegovina), te skladbe Gospin plač (u odlomcima) Zorke s. Lujze Kozinović koja je građena razradom melodijskog materijala napjeva spomenute pobožnosti. Promotrit će se, također, životni put skladateljice i pedagoginje te njeno mjesto u društveno-povijesnom kontekstu i skladateljskom krugu 20. stoljeća u Hrvatskoj. Slijedeći naputke Kurikuluma nastavnih predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost (MZO 2019), cilj je iznaći povoljne i metodički opravdane strategije i načine rada kojima bi se takav sadržaj oblikovao i predstavio u nastavi glazbe, poštujući načela sinkroničnosti, interkulturalnosti, kako bi kasnije sami učenici, III svjesni važnosti znanja, sposobnosti, vjerovanja i običaja kao kulturnoga kapitala, mogli aktivno sudjelovati u glazbenome životu i doprinijeti očuvanju, prenošenju, obnavljanju, obogaćivanju i širenju kulturnog i duhovnog nasljeđa, kao stvaratelji, izvođači i korisnici kulture. |
| Abstract (english) | The first part of thesis systematically portrays and elaborates the concepts of customs, tradition, heritage and (popular) piety through the case study of popular piety the Seven Sorrows of the Blessed Virgin Mary (Seven Sorrows of Mary, Lat. Via Matris). The historical background, practice and performance of Via Matris would be present as an integral part of the Lenten season’s musical heritage in Bosnia and Herzegovina. The origin of popular pieties is tracked from the Middle Ages. Catholic religion has a deep root in customs of Bosnia; the Franciscans were among the first monks that came in the 13th century to the region of Bosnia, continuously influenced regions religious and cultural life. Together with their parishioners over the centuries Franciscans shaped various devotional practices. Nowadays, ancient Bosnian Franciscan monasteries preserve their own (local) ways of practicing devotion, especially its distinct musical features. Some of them partially stayed until present time as a recognizable signs of a local identity. At the time, numerous devotions, processions and liturgical dramas (cf. Car-Mihec 1997) particularly considered life and death of Jesus and sorrows of his Mother Mary. The second part of thesis endeavors introduce an example of local spiritual tradition (Kreševo, Bosnia) using a didactic-methodical approach, as a part of the musical education curriculum. The example of the Kreševo’s Seven Sorrows of the Blessed Virgin Mary popular piety will be followed by the composition Lamentations IV of Mary composed by Zorka Sr. Lujza Kozinović. Abovementioned devotional melodies or the custom were inspiration for this composition. The life path (career) of this composer and pedagogue will also be considered, as well as her place in the socio-historical context and the 20th century composer circle in Croatia. Following the instructions of Curriculum of Music teaching, the aim is to find a suitable and methodically valid model that would shape and present such content in music teaching, respecting the principles of synchronicity and interculturalism. The possible would result that students themselves, aware of the importance of knowledge, ability, beliefs and customs as cultural capital, could later actively participate in musical life and contribute to the preservation, transposition, enrichment and dissemination of cultural and spiritual heritage. |
