Pages
-
-
Doprinos Franza Liszta razvoju simfonijske pjesme
-
Frane Kuss U krizno doba simfonije kao vrste, Franz Liszt stvara novu vrstu i daje joj naziv. Spajajući elemente koncertne uvertire i simfonijskoga prvog stavka, (sonatne forme), kojima dodaje programski predložak na temelju pjesama, drama, mitova i
legendi, Liszt stvara ukupno trinaest simfonijskih pjesama. Naziv symphonische Dichtung prvi put uvodi u upotrebu najavljujući svoju simfonijsku pjesmu Les préludes u Weimarische Zeitung, 22. veljače 1854. godine. Stavljajući težište na...
-
-
Dora Pejačević: Simfonija u fis-molu za veliki orkestar op. 41
-
Josip Hrastić Simfonija u fis-molu Dore Pejačević pomalo je zaboravljeno, a možemo reći i itekako
zapostavljeno djelo, stoga sam na preporuku mentora, prof. Mladena Tarbuka, odabrao
upravo ovu skladbu kao temu svog diplomskog rada. Uz nekoliko riječi o životu Dore
Pejačević, vremenu u kojem je živjela te ozračju u kojem je skladala – pritom mislim na
situaciju u kojoj se nalazila s obzirom na položaj žena u ono vrijeme – središnji dio teksta
posvećen je analizi skladbe. Analizu...
-
-
Dora Pejačević: Život cvijeća, op. 19 - analiza i didaktičko-metodička primjena u nastavi
-
Ana Grbac Diplomski rad u prvim poglavljima donosi kratki prikaz života i djela hrvatske skladateljice Dore Pejačević s pregledom njenog glazbenog opusa (vokalne, glasovirske, komorne, orkestralne skladbe). U drugom dijelu diplomskog rada autorica analizira jedan od najpoznatijih klavirskih ciklusa hrvatske glazbe 20. stoljeća Život cvijeća op. 19. Predstavljena je didaktičko-metodička analiza opusa.
-
-
Dr. Julije Bajamonti i njegov rad na području muzičke umjetnosti
-
Ana Urukalo Po svom filozofskom nazou na svijet J. Bajamonti je bio učenik velikih enciklopedista. God. 1770 pisao je izvatke iz Voltaireovih djela; po uzoru na Diderota počeo je sastavljati enciklopedijski rječnik, a od Rousseauovih djela preveo je Juliju i pismo o francuskoj muzici. Bajamonti na njih podsjeća ne samo po svojim nazorima, nego i po satiričkoj formi nekih epistola i polemičkih spisa. Međutim, njegova filozofija nije jedinstvena, ima i u njoj protuslovlja. Životne prilike mu nisu...
-
-
Dr. Pavao Markovac
-
Andrija Tomašek U našoj sredini muzikološka djelatnost pojavila se tek pred storinu godina. Uzroke tome treba tražiti uglavnom u objektivnim, dobro poznatim historijskim okolnostima. Stoljeća provedena u političkoj zavisnosti, koja je - uz neprekidne borbe za golo fizičko održanje - uvjetovala i ekonomsku zaostalost, nisu nikako bila pogodna za razvoj bilo kakve umjentosti, pa ni muzike. A gdje nema muzike, ne može biti ni njenih popratnih pojava.
-
-
Dr. Pavao Markovac
-
Andrija Tomašek "U našoj sredini muzikološka se djelatnost pojavila tek pred stotinu godina. Uzroke tome treba tražiti uglavnom u objektivnim, dobro poznatim historijskim okolnostima. Stoljeća provedena u političkoj zavisnosti, koja je - uz neprekidne borbe za golo fizičko održanje - uvjetovala i ekonomsku zaostalost, nisu nikako bila pogodna za razvoj bilo kakve umjetnosti, pa ni muzike. A gdje nema muzike, ne može biti ni njenih popratnih pojava."
-
-
Dramaturško značenje lajtmotiva u djelima Richarda Wagnera
-
Oliver Belošević Tko može poslušati Tristana i Isoldu i mirno reći da ga se ništa nije dojmilo, odnosno ne primijetiti takozvani tristan akord koji je zaštitni znak te muzičke drame i čitavog razdoblja koje slijedi? Wagnerova je glazba odista upečatljiva u svakom smislu te riječi.
-
-
Druga simfonija u c-molu - Simfonija uskrsnuća, Gustava Mahlera
-
Jasminka Lemić Djelo ću analizirati po partituri Mahlerove Druge simfonije i izdanju Philharmonia Partituren, revidirano izdanje, Universal Edition, Wien-London, a služit ću se i glazbenom snimkom u izvedbi Bavarski radio simofnijski orkestar i zbor, dirigent Rafael Kubelik, a solisti: Edith Mathis (sopran) i norma Procter (alt).
-
-
Društvena uloga primadone i impresarija u talijanskim operama 18. stoljeća
-
Martina Bratić Sustavno istraživanje opernoga spektakla iznimno je zastupljeno u muzikološkoj literaturi. Ipak, zamjetna je pojava istraživanja "šire slike", koja nastaje uključivanjem opernoga žanra u najrazličitija socijalna čvorišta i otkrivanjem njegova značenja za društvo i obratno. Fenomen primadone u okvirima operne produkcije 18. stoljeća također nije sustavno istraživan, osim pokojega disperzivno artikuliranoga izdanja koje se usredotočuje na sagledavanje socijano-fenomenološke...
-
-
Društvena uloga zborskog pjevanja
-
Branka Bubalo Rad istražuje teme: "razvoj zborskog pjevanja od početka završno s romantikom", "razvoj amaterskih društava u evropskim zemljama i Jugoslaviji", i "uloga zborskog pjevanja u školi".
-
-
Drvo za rezonanciju
-
Martin Češnjak Analizom mehaničkih parametara odabrani primjeri drva za rezonanciju će se kategorizirati se prema svojoj svrsi i upotrebi uz priložene slike analiziranih vrsta.
Pages
