| Abstract | World jazz kao svjetski fenomen, te etno jazz kao domaći, nastali su spojem jazza i lokalnih glazbenih tradicija. Ovim radom donosim povijesni kontekst nastanka žanra te ključne pojmove i koncepte, povezane uz world music i scenu etno glazbe u Hrvatskoj. Ispitujem načine pregovaranja ovih dvaju glazbenih jezika na glazbeno-zvukovnoj i izvanglazbenoj razini, koristeći se metodologijom slušne i kontekstualne analize te etnografskog rada kojemu okosnicu čine četiri intervjua provedena s etno jazz glazbenicima. Odrednice etno jazza donosim služeći se vlastitim analitičkim okvirom, prvo na primjeru pionira žanra u Hrvatskoj, Boška Petrovića, te potom na četirima studijama slučaja: Tamare Obrovac, Borne Šercara i Jazziane Croatice, dua Hojsak & Novosel te Maka Murtića i Mimika orkestra. Fokusirajući se na njihove opuse objašnjavam hibridni glazbeni izraz etno jazza, te donosim razmišljanja samih glazbenika o vlastitim glazbenim izrazima, njihovim pristupima jazzu i lokalnim glazbenim tradicijama, kao i njihova promišljanja scene etno jazza općenito. Ispitujem i način na koji jazz i tradicijska glazba nastavljaju svoj život kroz etno jazz, te se bavim etno jazzom kao odgovorom na globalizaciju, koji spojem globalnog žanra jazza i lokalnih glazbenih kultura stoji kao jedan od predstavnika glokalnih suvremenih glazbenih praksi. Scena etno jazza u Hrvatskoj nije velika, a ovaj rad predstavlja prvo nastojanje da se ona i njeni sudionici na prezentan način predstave, da se dublje shvati, da se ocrtaju njene noseće karakateristike, te da pomogne da se možda, na kraju, i ujedini. |
| Abstract (english) | World jazz as a world phenomena, and ethno jazz as its lokal counterpart, were created by combining jazz and local music cultures. This work brings the historical context of the creation of the genre and its key words and concepts, connected to world music and the scene of ethno music in Croatia. I am examine the ways of negotiating these two musical languages on a musical-sound and non-musical level, using the methodology of attentive listening and contextual analysis, as well as through ethnographic work based on four interviews with ethno jazz musicians. I describe the characteristics of ethno jazz using my own analytical framework, applying it first on the case of the pioneer of the genre in Croatia, Boško Petrović, and then on four case studies: Tamara Obrovac, Borna Šercar and Jazziane Croatice, Hojsak & Novosel duo, and Mak Murtić and Mimika Orchestra. By focusing on their opuses, I am explain the hybrid musical expression of 6 ethno jazz, and bring foth the ideas of the musicians about their own musical expressions, their approaches to jazz and local musical traditions, and their understanding of the scene in general. I also inquire into the ways jazz and traditional music continue their lives within etno jazz, and deal with etno jazz as a response to globalization, which, through connecting a global genre such as jazz, with local music cultures, stands as a representative of glocal contemporary music practices. The etno jazz scene in Croatia is not large, and this work represents the first endeavor to present its participants comprehensively, to understand the scene more deeply, to describe its main characteristics, and to help it, perhaps, eventually unite. |
